Crkva Marije Majke Crkve u Šandoru

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Crkva Marije Majke Crkve u Šandoru
Lokacija Šandor, Subotica
Arhitekt Bolto Dulić
Godine izgradnje 1982.
Religija rimokatoličanstvo
Patron Marija Majka Crkve

Crkva Marije Majke Crkve u Šandoru je katolička crkva u subotičkoj gradskoj četvrti Šandoru, posvećena Mariji Majci Crkve. Ovo je župna crkva. Dio je dekanata Subotica - Donji Grad. Bogoslužni jezici su hrvatski i mađarski. Današnji župnik je Andrija Kopilović. Najmlađa je župa u Subotici. Ovdje se matične knjige vode od 1855. godine.

Do izgradnje ove crkve, od 1926. katolici su ove župe bogoslužju nazočili u policijskoj postaji u prostoriji 12 x 6. Izgrađena je prema nacrtima subotičkog arhitekta Bolte Dulića 1982. godine, a posvećena je Mariji Majci Crkve. Podignuta je na kamenima temeljcima iz Lourdesa i Fatime, a koje su donijeli biskup Matija Zvekanović i župnik Andrija Kopilović.[1] Dvanaest ugrađenih i posvećenih križeva su iz isto toliko velikih marijanskih svetišta Hrvata (od Letnice do Brezja, od Škrpjela do Aljmaša), a simboliziraju dvanaestoricu apostola.[1] Crkva je 46 m duga i široka 19 m. Iznutra je visoka 9 m. Crkveni je toranj 22 metra visok, a zvona danas su elektronička. Stilski je zamišljena kao "moderna građevina koja odgovara duhu vremena i u duhu pokoncilske liturgijske obnove".[1] Prvobitno zamišljeni izgled crkve nije nikad sproveden, zbog toga što je ukras pročelja trebao biti zlatni ravenski mozaik koji se pokazao preskupim, čak četiri puta više od same crkve.[1] Interijer crkve ukrašava lijepa kompozicija tirolskih majstora iz 1892. godine koja prikazuje otajstvo Marijina bogomajčinstva. U unutarnjosti crkve nalaze se slike u tehnici slame koje je izradila Ana Milodanović, a prikazuju otajstva.[1] Crkva je posvećena 11. listopada 1982..[1]

U crkvi se štuje lik bistričke Gospe i čuva milosni lik Majke Božje Bunarićke.

Vidi[uredi | uredi kôd]

Objekti i ustanove koji pripadaju župi Marije Majke Crkve:

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 Iz povijesti crkve i župe (nije naveden autor članka), Zvonik, 156/2007.