Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Boris Puhlovski

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Boris Puhlovski (Zagreb, 1921.1999.), profesor, diplomirani inženjer strojarstva i zrakoplovne tehnike, hrvatski pisac.

Školovanje

Puhlovski je maturirao na zagrebačkoj III. muškoj realnoj gimnaziji. U II. Svjetskom ratu mobiliziran je u hrvatsko domobranstvo, rod zrakoplovstvo. 1945. godine apsolvira strojarstvo na Tehničkom fakultetu u Zagrebu ali mu tadašnji ministar industrije od sedam semestara priznaje samo prvi, završen u vrijeme Kraljevine Jugoslavije. U iščekivanju rješenja žalbe Puhlovski upisuje povijest umjetnosti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Kako mu je nakon žalbe priznato pola studija, nastavlja studirati strojarstvo na strojarskom fakultetu Sveučilišta u Beogradu, smjer zrakoplovstvo. Diplomirao je s vrlo dobrim uspjehom s čime je ostvario i svoju životnu želju, završiti zrakoplovne tehničke studije.

Radni vijek

Puhlovski je stažirao u zrakoplovnoj tvrtki JAT i tvornici jedrilica u Pančevu. 1963. godine vraća se u Zagreb. Kao viši stručni savjetnik radio je u Institutu za aerodinamička i termodinamička istraživanja. Kao redovni profesor predavao je termodinamiku, mehaniku fluida, motore i kompresor na Srednjoj tehničkoj školi. Usporedno je predavao i na Višoj tehničkoj školi i višoj Prometnoj školi. Kao izvanredni profesor u Beču i Budimpešti izdao je doktorsku dizertaciju znanosti pod naslovom "Zrakoplovne nesreće-tehnički i psihološki uzroci". Puhlovski je bio član Hrvatskog novinarskog društva, odjela za znanost i tehniku.

Zrakoplovnim modelarstvom bavio se još kao dječak; u Zemunu (1938.) bio je padobranac a 1940. godine bio je upravnik i nastavnik modelarske škole Aerokluba u Zagrebu. Bavio se je i jedriličarstvom a 1943. u Zlínu (Češka) se školovao za motornog pilota.

1961. je konstruirao dvomotorni višenamjenski zrakoplov PUH-1 sa šest sjedišta. Radio je i kao sudski vještak zrakoplovnih nesreća.

Stvaralaštvo

Pisanjem se počeo baviti još u osnovnoj školi. Kasnije je kao publicist surađivao u dnevnom tisku i tjednicima. Izdao je preko 30 zrakoplovno-tehničkih studija, bio je suradnik u fakultetskom časopisu "Strojarstvo" (Zagreb), Enciklopedijskom zavodu "Miroslav Krleža" (Biografski leksikon) i dr. 4. lipnja 1952. godine u "Vijesniku u srijedu" kao prvi u bivšoj Jugoslaviji objavljuje dostignuća inženjera Slavoljuba Penkale, njegovu mehaničku olovku te ga opisuje kao prvog hrvatskog konstruktora motornog zrakoplova. Kao prvi je u istom listu 22. srpnja 1953. objavio i monografiju o Faust Vrančiću, izumitelju praktičnog padobrana.

Znanstveni radovi

  • Motori s rotacionim klipom "Wankel" (1970.)
  • Lebdjelice- prometala na zračnom jastuku (1971.)
  • Uzroci avionskih nesreća (1972.)
  • Konvertoplani – avioni sutrašnjice (1972.)
  • Suvremeni Aerodinamičko-konstrukcijski uređaji za sigurnost leta aviona (1973.)
  • Aerotermodinamičke pojave kod atmosferskih i svemirskih aviona (1973.)
  • Aerodinamika vozila na zračnom jastuku (1974.)
  • Zagađivanje atmosfere i problem buke od aviona (1977.)
  • Svemirski raketoplani (Suvremena teorija raketnog principa)
  • Perspektive svemirskih aviona – teorijske osnove

Hrvatsko zrakoplovstvo

Literarno-tehničke biografije:

  • Penkala leti (Globus, 1987.)
  • Fizir i njegovi avioni (Skupština općine Ludbreg, 1991.)
  • Zagrebački Švarcoplan (časopis "Hrvatski vojnik" 1992.1994.)
  • Hrvatsi ikar, monografija o prvom hrvatskom pilotu Dragutinu Novaku ("Alfa", 1995.)
  • Katarina na krilima, monografija Katarine Matanović, prve hrvatske padobranke i pilotkinje ( "Tonimir", 2000.)
  • Dr. Oton Kučera (Društvo Faust Vrančić, 1988.)
  • Faust Vrančić – vizionar XVI. Stoljeća ("Marulić", 1994.)

Zrakoplovno-tehničke publikacije

Monografije naših znanstvenika iz područja zrakoplovstva izašle u redovnom tisku:

  • Herman Potočnik – Noordnung, konstruktor svemirske naseobine (projekt izdan 1929.)
  • Dragutin Balzareno, Zagrepčanin – heroj Bolivije. Ratni pilot Austro-Ugarske a kasnije Bolivije.
  • Tvrtko Paskijević, samograditelja aviona iz Tuškanca (1936.)
  • Inž. Antun Cvjetković, konstruktor aviona s motorom Volkswagena "Bube"
  • Inž. Stanko Obad, konstruktor prve hrvatske metalne jedrilice i niza visokosposobnih jedrilica.

Nagrade

  • Državna nagrada tehničke kulture "Faust Vrančić" za doprinos razvoju tehničke kulture u 1995. godini[1].
  • Povelja u povodu 50. obljetnice Hrvatske zajednice tehničke kulture 1996. za dugogodišnji iznimni doprinos razvitku i promicanju tehničke kulture.
  • Nominiran za nagradu Hrvatskog zrakoplovnog saveza, najviša nagrada HZS, dodijeljena je posmrtno.

Literatura

Izvori

Vanjske poveznice

  • Puhlovski, Boris. Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine