Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Bespilotna letjelica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
»Dronovi« preusmjerava ovamo. Za izmišljenu vrstu iz američke TV serije Zvjezdana vrata SG-1, pogledajte Dronovi (Zvjezdana vrata).
Prva bespilotna letjelica koja rabi tehnologiju nevidljivosti UCAV: Boeing X-45.
Postaja za upravljanje bespilotne letjelice

Bespilotna letjelica je letjelica ili zrakoplov bez posade, koja se može nadzirati na daljinu ili letjeti samostalno uporabom unaprijed programiranog plana leta ili pomoću složenih autonomnih dinamičkih sustava.

Bespilotne letjelica se često rabe u vojne svrhe za izviđanje i napad na ciljeve kao i za brojne civilne zadaće, kao što su vatrogasni zadatci, policijsko praćenje ili istraživanje terena.

Veličina bespilotne letjelice su u rasponu od samo nekoliko milimetara (mikro UAV) do veličine zrakoplova s 40 m raspona (Global Hawk).

Uz minijaturizaciju tehnologije tijekom osamdesetih i devedesetih godina 20. stoljeća, zanimanje za bespilotnie letjelice je naraslo. Prva generacija bila je uglavnom namjenjena izviđanju, ali neki su opremljeni s oružjem, kao što su MQ-1 Predator koji je uključivao rakete zrak-zemlja.

Dronovi u Hrvatskoj

Hrvatska vojska koristila je bespilotne letjelice u pripremi operacije Oluja za fotografiranje i snimanje neprijateljskih položaja.

Ministarstvo obrane RH (MORH) uputilo je apel vlasnicima bespilotnih letjelica, dronova, na strogo poštivanje pravila korištenja sukladno zakonskoj proceduri,[1][2][3]

„Svako korištenje bespilotnih letjelica bez odobrenja može uzrokovati rušenje zrakoplova i dovesti u pitanje živote pilota i članova posade te živote drugih ljudi, ističe se u priopćenju. Stoga, MORH poziva vlasnike na puno i dosljedno poštivanje pravila korištenja dronova te posebno apelira na zabranu korištenja dronova u blizini djelovanja zračnih protupožarnih snaga, kako ne bi ugrozili sigurnost letačkih posada i živote drugih ljudi.”
(MORH)


Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo (HACZ) u posljednjih pet godina bilježi stalni rast zahtjeva za registraciju operatora sustava bespilotnih zrakoplova-dronova, kojih je početkom lipnja u Hrvatskoj bilo prijavljenih ukupno 2.200, doznaje se iz te Agencije.[4][5]

Proizvođači

Glavni proizvođači bespilotnih letjelica za vojsku su Northrop Grumman, Lockheed Martin i Boeing kao i manje tvrtke kao primjerice General Atomics, Sikorsky i AAI. Ne-američki proizvođači su EADS, Dassault Aviation, TAI, IAI, Saab i BAE Systems.

Manji proizvođači bespilotnih letjelica su primjerice:

Galerija

Vanjske poveznice

Sestrinski projekti
U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Bespilotna letjelica
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Bespilotna letjelica

Izvori