Toggle menu
309,3 tis.
59
18
530 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Bečka kotlina

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Bečka kotlina (njemački: Wiener Becken, slovački: Viedenská kotlina) leži u Donjoj Austriji i Gradišću, u užem smislu obuhvaća trokutasti bazen južno od rijeke Dunav.[1] U širem smislu to je rasjedni jarak koji se proteže u dužinu od nekih 200 km od Gloggnitza na jugu do Moravske na sjeveru. Njezini bokovi najširi su u sredini (55 km) i protežu se od Beča do Malih Karpata.[1]

Zemljopisne karakteristike

Austrijski dio Bečke kotline sadrži Dolinu Marchfeld i istočni dio Weinviertela, kao i južni dio Bečke kotline. Kotlina je formirana na početku gornjeg tercijara kao depresija u prostoru između Alpa i Karpata u koju je more naknadno nanjelo do 5500 m od sedimentnih stijena (formacije naftnih depozita). Zbog tog se u izobilju mogu pronaći fosili duž obala nekadašnjeg mora, za što je najbolji primjer Lajtanski vapnenac).[1]

Potresi i brojni termalni izvori na liniji rasjeda (Baden, Bad Vöslau i Bad Deutsch-Altenburg) dokazuju da se geološke promjene i dalje događaju. Južni dio Bečke kotline sastoji se od depresije koja se u smjeru jugozapad - sjeveroistok, proteže u širinu od 60 km između prijevoja Wiener Pforte i Hainburger Pforte. Omeđena je Masivom Wienerwald, Thermenlinie, Semmering, Bucklige Welt i masivima Rosalien, Leitha i Mali Karpati (Hundsheimer Berge). Bečka kotlina je povezana sa krajem oko Nežiderskog jezera prijeko prijevoja Neustaedter Pforte i Brucker Pforte. Čitav taj kraj je pod utjecajem panonske klime.[1]

Bečka kotlina može se podijeliti na 4 manja područja:

  1. Južno od rijeke Dunav prostire se pojas visoravni i brdašca, tu je plodno tlo (lesom prekrivene šljunčane ploče) koje se koristi za poljoprivredu, a šljunčana brdašca su ili pod šumom ili pod vinovom lozom (Rauchenwarth, Ellender). Najveći urbani centri su Beč, Schwechat (Bečki aerodrom) i Bruck an der Leitha.[1]
  2. Južno od Ebreichsdorfa proteže se pojas vlažne ravnice, koji se koristi za voćarstvo i povrtlarstvo. Najveći urbani centri su Ebreichsdorf i Mitterndorf an der Fischa (Depresija Mitterndorfer Senke).[1]
  3. Na zapadu se pojas vlažne ravnice gubi u graničnoj zoni za koju je karakteristično vinogradarstvo, smješteno uz liniju rasjeda Thermenlinie. Najveći urbani centri su; Perchtoldsdorf, Brunn am Gebirge, Maria Enzersdorf am Gebirge, Mödling, Gumpoldskirchen, Pfaffstaetten, Baden i Bad Voeslau (lječilišta s termalnim izvorima).[1]
  4. Na jugoistoku iza pojasa vlažne ravnice dolazi Steinfeld, kraj sa tankim slojem nekvalitetne zemlje koji je pošumljen borovom šumom u 18. vijeku, najveći grad je Wiener Neustadt.[1]

Najveći vodotoci u Bečkoj kotlini su rijeke Schwarza, Pitten, Leitha, Fischa, Piesting, Triesting i Schwechat kao i Wiener Neustadt kanal.[1]

Bečka kotlina je jedan od najvažnijih industrijskih zona u Austriji, sa visokoprofitablim industrijama kao što je kemijska i obrada plastičnih masa. Tu se nalazi rafinerija nafte u Schwechat, pored toga u kotilini se obrađuje metal, tekstil, staklo, odjeća, papir, hrana.[1] Pored toga danas je to kraj prepun skladišta, servisnih centara, a tu se nalazi jedan od najvećih europskih trgovačkih centara - Shopping City Süd.[1]

Izvori

Vanjske veze