Toggle menu
309,3 tis.
58
18
530 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Báthory

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Báthory
grb obitelji Báthory
grb obitelji Báthory
Država Ugarska
Transilvanija
Etničko podrijetlo njemačko
Matična kuća Gut-Keled
Utemeljenje 13. stoljeće
Utemeljitelj Briccius Báthory
Izumrli 1605. (loza Ecséd)
1637. (loza Somlyó)

Báthory, mađarska velikaška obitelj iz roda Gut-Keleda, koja je imala posjede u Erdelju. Jedan ogranak obitelji s pridjevkom de Ecséd imao je posjede u srednjovjekovnoj Hrvatskoj. Spominje se još u 11. stoljeću, ali je kao posebna obitelj utemeljena u 13. stoljeću. U Hrvatsku ih je naselio hrvatsko-ugarski kralj Matija Korvin (1458.-1490.), koji im je predao kaštel Raču s imanjima na obje obale rijeke Save te kaštel Karlovce, posjede izumrle rođačke obitelji Morovičkih.[1] Posjedi su ostali u vlasništvu obitelji sve do prodora Osmanlija u te krajeve. Posljednji vlasnik Srijemskih Karlovaca bio je ugarski palatin Stjepan Báthory († 1531.), koji je napustio grad 1521. godine, prije turske opsade Beograda. Bio je od 1526. godine posjednik vlastelinstva i grada Varaždina.

Obitelj Báthory dobila je u posjed grad Zdence s vlastelinstvom i trgovištima Gornji i Donji Zdenci u Križevačkoj županiji. Dali su brojne istaknute pojedince. Stjepan II. († 1493.) istaknuo se 1479. godine pobjedom protiv Osmanlija kraj Kenyérmezőa, a Stjepan IV. (1533.-1586.) je okrunjen 1575. godine za poljskog kralja. Njegov brat Kristof naslijedio ga je na položaju erdeljskog vojvode (1576.-1581.).[2] Još jedan značajan član obitelji bio je Andrija (1562.-1599.) koji je 1584. godine imenovan kardinalom, 1587. biskupom Ermlanda, a 1599. godine erdeljskim vojvodom. Najznamenitiji član obitelji bio je Kristofov brat Žigmund (1573.–1613.), erdeljski vojvoda (1586.–1598. i 1601–1602.), koji je u savezu s Habsburgovcima pripremao rat protiv Osmanlije, osvojio Vlašku i Moldaviju zajedno sa Stjepanom Bocskayem te porazio Osmanlije 1595. godine kod Giurgewa. Kasnije je predao Erdelj caru i kralju Rudolfu II. u zamjenu za neke posjede u Šleskoj, a nakon neuspješnog pokušaja povratka u Erdelj, umro je u Pragu.[3][4] Njegov bratić Gábor (1589.–1613.) vladao je Erdeljom kao knez od 1608. godine, a ubili su ga hajduci.

Zloglasna pripadnica obitelji bila je grofica Elizabeta Báthory (1560.-1614.), poznata kao Krvava grofica, koja je u svom dvorcu ubijala mlade djevojke i kupala se u njihovoj krvi kako bi se pomladila. Bila je inspiracija za vampirske priče.

Bilješke

Vanjske poveznice