Andrijevica

Andrijevica Андријевица
Grb
Osnovni podatci
Osnovan	Oko 1860
Stanovništvo  - grad  - općina	1,073 5,785
Površina općine	283 km²
Koordinate	42°44′N 19°47′E
Pozivni broj	+382 51
Registracijska oznaka	AN
Gradonačelnik	Veselin Bakić
Službene stranice	www.andrijevica.me/
Karta

Andrijevica je gradić i sjedište općine u Crnoj Gori.

Zemljopis

Nalazi se u sjeveroistočnom dijelu Crne Gore u čijem je sastavu od stjecanja neovisnosti 1878. godine, tako da nije dio Sandžaka, što se često smatra, jer je duži niz godina pripadala sandžačkoj općini Berane.

Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 2003. godine, općina Andrijevica imala je 5.785 stanovnika, raspoređenih u 24 naseljena mjesta.

Nacionalni sastav:

• Srbi - 4.027 (69,61)
• Crnogorci - 1.454 (25,13)
• nacionalno neopredijeljeni - 216 (3,73)
• ostali - 88 (1,53)

Vjerski sastav:

• pravoslavni - 5.634 (97,38)
• ostali - 21 (0,36)
• neopredijeljeni - 67 (1,15)
• nisu vjernici - 6 (0,10)
• nepoznato - 57 (1,01)

Naseljena mjesta

Andrijevica, Andželati, Božići, Bojovići, Cecuni Gnjili Potok, Gornje Luge, Gračanica, Dulipolje, Đulići, Jošanica, Košutići, Kralje, Kuti, Oblo Brdo, Prisoja, Rijeka Marsenića, Seoca, Sjenožeta, Slatina, Trepča, Trešnjevo, Ulotina Zabrđe

Nacionalni sastav po naseljenim mjestima, 2003.

Apsolutna etnička većina:

██ Srbi

██ Crnogorci

Relativna etnička većina:

██ Srbi

██ Crnogorci

Nacionalni sastav stanovništva općine Herceg-Novi, po naseljenim mjestima, prema popisu iz 2003.
naseljeno mjesto	ukupno	Srbi	Crnogorci	neopredijeljeni	ostali
Andrijevica	1.073	743	242	63	25
Andželati	134	123	6	-	5
Božići	250	165	67	7	11
Bojovići	128	120	8	-	-
Cecuni	77	53	23	1	-
Dulipolje	134	100	25	9	-
Đulići	130	91	34	5	-
Gnjili Potok	111	72	37	1	1
Gornje Luge	150	102	39	7	2
Gračanica	307	230	59	12	6
Jošanica	162	122	39	1	-
Košutići	143	116	27	-	-
Kralje	228	173	50	4	1
Kuti	49	38	10	1	-
Oblo Brdo	69	34	31	4	-
Prisoja	348	162	169	8	9
Rijeka Marsenića	353	263	80	4	6
Seoca	117	97	19	-	1
Sjenožeta	95	79	11	2	3
Slatina	405	339	54	5	7
Trepča	238	180	45	11	2
Trešnjevo	539	326	164	45	4
Ulotina	243	135	80	24	4
Zabrđe	302	164	135	2	1
ukupno	5785	4027	1454	216	88

Jezici

• srpski - 5.381 (93,01)
• crnogorski - 260 (4,49)
• ostali i nepoznato - 144 (2,50)

Povijest

Andrijevica je novo naselje. Početkom 18. stoljeća tu se nalazila crkva od drveta, koju su Turci spalili, a obnovljena je 1830. godine. Posle bitke kod Grahovca 1858. Andrijevica je oslobođena od Turaka, a po izvršenom razgraničenju pripala Crnoj Gori, i postala sjedište Vasojevića. U Prvom svjetskom ratu Andrijevicu su zauzele jedinice VIII. korpusa Austro-Ugarske vojske, 2. siječnja 1916. Pod austrougarskom okupacijom Andrijevica je bila do kraja listopada 1918., kada su je oslobodile jedinice 2. jugoslovenskog puka iz sastava srpskih Jadranskih trupa. U Travanjskom ratu zauzele su je jedinice njemačke 2. armije 16. travnja 1941., a dva dana kasnije okupaciju je preuzela polovica bojne talijanske divizije Messina.

Andrijevica u Narodnooslobodilačkom ratu

Po direktivi pokrajinskog komiteta (PK), mjesni komitet (MK) je 15. srpnja započeo pripreme za oružani ustanak. U kotaru Andrijevica formirano je 11 gerilskih odreda s oko 200 boraca, koji su 17. srpnja napali talijanski garnizon i do podne oslobodili Andrijevicu. Zarobljeno je nekoliko časnika, 180 vojnika i dočasnika, uz to je zapljenjeno 6 topova, 4 bacača, 4 strojnice i dr. U napadu na Andrijevicu poginulo je 30, a ranjeno je 38 talijanskih vojnika.

U Andrijevici je 21. srpnja formiran kotarski Narodnooslobodilački odbor (NOO) i kotarsko vojno zapovjedništvo. Narasle snage ustanika reorganizirane su satnije i bojne, te su ušle u sastav Kolašinske brigade i upučene na položaje Plava, Gusinja, Čakora, gdje su od 21. do 30. srpnja vodile teške borbe protiv talijanskih i albanskih jedinica. Talijanska divizija Venezia uspjela je kod Lijeve Rijeke odbaciti ustaničke snage kolašinskog kotara i 8. kolovoza zauzela Andrijevicu. U to se vrijeme od domačih stanovnika stvaraju četničke jedinice. Krajem listopada počelo je formiranje Andrijevičke partizanske bojne. Borbe su vođene uglavnom protiv četnika koji su 13. siječnja 1942. uz pomoć talijana formirali 1. andrijevičku četničku brigadu. Zbog velike brojčane nadmočnosti okupatorskih i četničkih snaga, većina partizanskih snage se povukle iz ovog kraja. Ostali su samo ilegalci i MK koji je ponovo formirao Andrijevičku partizansku bojnu 3. svibnja 1943. 15. svibnja bojna je spojena s Beranskom u Beransko-andrijevičku partizansku bojnu.

Poslije kapitulacije Italije, 2. udarni korpus NOVJ-a, prodirući kroz Crnu Goru, oslobodio je Kolašin 19. rujna i Berane 10. listopada 1943., a potom uputio dio snaga prema Andrijevici. Druga dalmatinska brigada, u suradnji s 4. proleterskom brigadom, razbila je 11. listopada 1. i 2. Beransku četničku brigadu, Šekularsku i Kolašinsko-rečansku četničku bojnu na Trešnjeviku te Slatinsku i Trepačku četničku bojnu na Rudom brdu. Slijedećeg dana su jedinice 2. dalmatinske brigade prodrle u Andrijevicu, gdje su na njezinu stranu prešle dvije bojne talijanske divizije Venezia. Odmah je u Andrijevici stvorena Zapovjedništvo mjesta, Kotarski i Općinski NOO.

U sklopu pokušaja njemačkog XXII. gorskog korpusa da ovlada Crnom Gorom, njegova 97. divizija, poslije teških borbi protiv 2. dalmatinske brigade, ušla je u Andrijevicu 22. listopada, ali su je ponovno oslobodile jedinice 4. proleterske brigade 1. studenog 1943. Do 6. prosinca oslobođen je cijeli Andrijevički kotar, izuzev Plava i Gusinja. Do travnja 1944. godine Andrijevicu uspiješno brane jedinice 2. korpusa. Pod pritiskom njemačkih jedinica, 5. proleterska brigada 3. divizije NOVJ-a napustila je Andrijevicu 13. travnja 1944., a dijelovi Komskog odreda ponovno su je oslobodili 30. travnja. U teškim borbama za obranu doline Lima 3. brigada 2. proleterske divizije napustila je Andrijevicu 11. lipnja 1944., ali je u protunapadu slijedećeg dana ponovno oslobođena.

Tijekom Andrijevičke operacije gradić su zauzele jedinice 21. SS divizije Skenderbeg i 14. pukovnije 7. SS divizije Prinz Eugen 13. kolovoza 1944., ali ju je oslobodila 5. proleterska crnogorska brigada 30. kolovoza. Nijemci su je poslijednji put zauzeli 8. rujna, a 9. crnogorska brigada 3. divizije definitivno je oslobodila 17. rujna.

Poznate osobe

• Puniša Račić (1886.—1944.), agent srpske vlade i četnik

Literatura

• ”Andrijevica”, U: Vojna enciklopedija, sv. 1., Beograd: Izdanje redakcije Vojne enciklopedije, 1970., str. 145.
• Oslobodilački rat naroda Jugoslavije, I i II knjiga, Beograd 1957. i 1965.
• R. Lekić, Andrijevički srez 1941—1944, Cetinje, 1961.
• Hronologija oslobodilačke borbe naroda Jugoslavije 1941.—1945, Beograd, 1964.