Amiel Shomrony
| Amiel Shomrony | |
| Rođenje | 16. kolovoza 1917., Zagreb, Hrvatska |
|---|---|
| Smrt | 24. srpnja 2009., Hatsevelet Hasharon, Izrael |
| Zanimanje | kantor |
| Portal o životopisima | |
Amiel Shomrony (Zagreb, 16. kolovoza 1917. - Hatsevelet Hasharon, Izrael, 24. srpnja 2009.), bio je hrvatski Židov koji je preživio Holokaust.
Životopis[uredi | uredi kôd]
Amiel Shomrony rođen je u Zagrebu kao Emil Schwarz, 1917. godine.[1] Živio je i radio u Zagrebu kao kantor zagrebačke sinagoge. Otac mu je bio dr. Milan Schwartz koji je do 1914. godine bio je upraviteljem bolnice u Zagrebu, a nakon 1917. godine bio je šefom oporavnog odjela u Zagrebu.[1]
Uoči Drugoga svjetskog rata studirao je veterinu. Nakon uspostave NDH zbog antisemitskih mjera morao je prekinuti studij. Zaposlio se je u Židovskoj općini Zagreb i radio kao tajnik zagrebačkog nadrabina Miroslava Šaloma Freibergera. Sredinom 1943. godine, kada i posljednji još živi Židovi u Zagrebu bivaju uhićivani i odvoženi u Auschwitz na likvidaciju, pobjegao je iz Zagreba. Godine 1944. došao je u Palestinu, gdje je živio pod promijenjenim imenom.[2]
Do umirovljenja u Izraelu radio je kao veterinar.[1]
Umro je u Hatsevelet Hasharonu, u Izraelu, 24. srpnja 2009. godine.
Zalaganje za priznanje Alojziju Stepincu[uredi | uredi kôd]
Godine 1970. podnio je prijedlog centru Yad Vashem da se nadbiskupu Alojziju Stepincu za njegove zasluge u spašavanju Židova dodijeli priznanje Pravednik među narodima. Drugi put podnio je prijedlog 1994. godine zajedno s dr. Igorom Primorcem. Prijedlog je oba puta odbijen.[2]
Sudjelovao na znanstvenom skupu o 50. obljetnici sudskog procesa Alojziju Stepincu, u Zagrebu 11.-12. listopada 1996. godine, s predavanjem "Nadbiskup Stepinac i Židovi".
Djela[uredi | uredi kôd]
- My life and work in Israel (Moj život i rad u Izraelu)
- My roots (Moji korijeni)
- Shomrony i Stepinac, (U strojopisu, scenski prikaz u pet slika. "Djelo je strukturirano kao skup dijaloga od dolaska Himmlera u Zagreb, do trenutka kad je nadbiskup Stepinac napisao pismo poglavniku u kojem je zatražio oslobađanje rabina Freibergera.)[1]
Povezani članci[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 Kronika. Vjerodostojni svjedok zonijekan od sunarodnjaka: »Ne zaboravi one koji su nam željeli pomoći!«, Blaženi Alojzije Stepinac: glasnik Postulature, god. XVII. (2010.), 3. listopada, broj 3 - 4, ISSN 1331-9124, str. 28.-29., stepinac.zg-nadbiskupija.hr, pristupljeno 5. listopada 2020.
- ↑ 2,0 2,1 Međimorec, Miroslav (13. rujna 2009.). Dr. Amiel Shomrony nažalost nije dočekao prijevod svojih sjećanja. Hrvatski list, preuzeto 17. kolovoza 2013.
- Podatci preneseni iz knjige Ljubice Štefan Stepinac i Židovi.