| Aktinijev(III) oksid Lua error in package.lua at line 80: module 'Module:i18n' not found. | ||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| IUPAC nomenklatura | ||||||||
| Ostala imena | aktinijev(III) oksid | |||||||
| Identifikacijski brojevi | ||||||||
| Osnovna svojstva | ||||||||
| Molarna masa | 502,00 g·mol−1 Ac 90,45 %, O 9,56 % | |||||||
| Izgled | bijela krutina | |||||||
| Gustoća |
9,19 g·cm−3>[1] | |||||||
| Talište | 1 977 °C | |||||||
| Topljivost u vodi |
netopiv u vodi[1] | |||||||
| Struktura | ||||||||
| Oblik molekule | šesterokutna kristalna rešetka | |||||||
| Sigurnosne upute | ||||||||
| ||||||||
| SI-sustav mjernih jedinica korišten je gdje god je to moguće. Ukoliko nije drugačije naznačeno, upisane vrijednosti izmjerene su pri standardnim uvjetima. | ||||||||
| Portal:Kemija | ||||||||
Aktinijev(III) oksid je anorganski kemijski spoj aktinija koji spada u skupinu oksida.
Proizvodnja
Dobiva ga se reakcijom otopinom dušične kiseline i aktinijeva(III) oksalata u atmosferi kisika pri 1100 °C.[2]
Osobine
Aktinijev (III) oksid je bijela krutina.[2] Šesterokutne je kristalne rešetke vrste lantanova oksida. (a = 40,7 pm, c = 62,9 pm).).[2]
Sigurnost
Ovaj je kemijski spoj radioaktivan. 
Izvori
- PSE i Borislav Dopuđa Aktinij, Ac - Periodni sustav elemenata
- ↑ 1,0 1,1 Dale L. Perry: Handbook of Inorganic Compounds, Second Edition. CRC Press, 2011, S. 2 (ograničeni prikaz na Google Knjigama)
- ↑ 2,0 2,1 2,2 Georg Brauer: Handbuch der Präparativen Anorganischen Chemie. 3., umgearb. Auflage. Band I, Enke, Stuttgart 1975, ISBN 3-432-02328-6, S. 1127.