Toggle menu
244 tis.
67
18
623,8 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Aktin

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Aktin je jedan od najzastupljenijih strukturnih proteina u eukariotskim stanicama koji sudjeluje u više protein-protein interakcija nego bilo koji drugi protein. Navedena svojstva čine ovaj protein ključnim čimbenikom u većini staničnih funkcija, u rasponu od pokretljivosti stanica i održavanja oblika i polariteta stanice do regulacije transkripcije.[1]

Strukturni proteini

Građa

Kuglasta je oblika. S istovjetnim se molekulama povezuje u lance nitastog aktina.[2]

Struktura

Aktin može postojati u dva oblika: monomerni aktin (globularni [G] aktin) koji može polimerizirati u filamentni aktin ([F] aktin). Monomerna jedinica aktina izgrađena je od 375 aminokiselina te sadrži 4 subdomene između kojih se nalazi rascjep na koji se veže ATP.[3] Pošto su svi aktinski monomeri orijentirani u istom smjeru, aktinski filamenti imaju različit polaritet koji osigurava pravilno smatanje i uspostavljanje jedinstvenog smjera kretanja miozina u odnosu na aktin.[4]

Funkcija

U mišićnom tkivu tanki filamenti aktina u interakciji s filamentima miozina odgovorni su za mišićne kontrakcije koje su moguće zahvaljujući ATP-aznoj aktivnosti miozinskih molekula.[5]

Aktinski filamenti, uz intermedijarne filamente i mikrotubule, jedni su od citoskeletnih polimera. Kod ameboidnih i životinjskih stanica pružaju mehaničku strukturu i pokretljivost, a kod stanica gljiva i biljaka održavaju oblike staničnih odjeljaka.[6]

Gotovo sve eukariotske stanice koriste miozinske molekularne motore za transport organela putem aktinskih filamenata tijekom reorganizacije stanice ili diobe.[6] Na sličan način, nakupine aktinskih filamenata mijenjaju oblik stanice i uzrokuju protruzije koje djeluju kao početan korak u pokretljivosti stanica, tijekom koje miozinski motori stupaju u interakciju s aktinom.

Aktin također sudjeluje u procesima citokineze, endocitoze te kao repovi za pokretanje nekih vrsta bakterija.[6]

Proteini koji stupaju u interakciju s aktinom

Identificirano je oko 160 različitih proteina koji stupaju u interakciju s aktinom. Većina sudjeluje u organizaciji staničnog aktina ili održavanju supramolekularnog F-aktina i njegove povezanosti s drugim staničnim komponentama. tek je nekoliko proteina na čiju enzimatsku aktivnost utječe aktin, primjer je DNaza 1.[5]

Patologija

Mutacije aktina su asocirane s heterogenim bolestima pod nazivom kongenitalne miopatije.[7] Karakterizira ih slabost ili ukočenost skeletnih mišića što otežava aktivnosti kao što su disanje i gutanje. Mutacije koje uzrokuju ovaj tip bolesti se događaju na genima ACTA1 i nebulin.[8] Prilikom razvoja miopatija, u području sarkomere skeletnog mišićna dolazi do stvaranja homogenih nakupina aktina koji uzrokuju postupnu degeneraciju mišića.

Trenutno ne postoji lijek za kongenitalne miopatije te su fizioterapija, umjetno disanje i hranjenje putem nazogastrične intubacije jedina dostupna medicinska pomoć.[7]

Povijest

Mađarski fiziolog Albert Szent-Györgyi 1938. je godine kad je istraživao biofiziku mišića otkrio da mišići sadrže aktin koji u kombinaciji s proteinom miozinom i izvorom energije (ATPom) kontrahira mišićna vlakna.

Vidi

Izvori

  1. Roberto Sominquez, Kenneth C. Holems (2011). "Actin Strucutre and Function". Annual Review of Biophysics 40: 169-195. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3130349/ 
  2. aktin, Struna - Hrvatsko stomatološko nazivlje
  3. Thomas D. Pollard (2016). "Actin and Actin-Binding Proteins". Cold Spring Harb Perspect Biol 8(8): a018226. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4968159/#A018226C27 
  4. Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
  5. 5,0 5,1 Kühn S, Mannherz HG. (2017). "Actin: Structure, Function, Dynamics, and Interactions with Bacterial Toxins". Curr Top Microbiol Immunol 399: 1-34. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/27848038/ 
  6. 6,0 6,1 6,2 Pollard TD, Cooper JA (2009). "Actin, a central player in cell shape and movement". Science 27;326(5957): 1208-12. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/19965462/ 
  7. 7,0 7,1 Clarkson E, Costa CF, Machesky LM (2004). "Congenital myopathies: diseases of the actin cytoskeleton". J Pathol 204(4): 407-17. https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/path.1648 
  8. Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.