Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

589 Croatia

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Croatia
Otkriće
Otkrio August Kopff
Datum otkrića 3. ožujka 1906.
Mjesto otkrića Heidelberg
Privremena oznaka 1906 TM
Orbitalni elementi
Epoha 18. kolovoza 2005. (JDCT 2453600.5)
Velika poluos 3.133 AJ
Perihel 3.001 AJ
Afel 3.265 AJ
Ekscentricitet 0.042
Orbitalni period 5.545 a
Inklinacija 10.825°
Longit. uzl. čv. 177.945°
Argument perihela 212.894°
Srednja anomalija 111.582°
Fizičke osobine
Dimenzije 28.452 km

Hrvatska, službeno 589 Croatia, naziv je planetoida glavnog planetoidnog pojasa promjera 93,6 kilometara. Otkrio ga je 3. ožujka 1906. njemački astronom August Kopff iz zvjezdarnice Königstuhl—Heidelberg. [1]

U vrijeme otkrića, asteroid se nalazio u zviježđu Djevice i bio je oko 12.5 zvjezdane veličine. Utvrdio je da mu je promjer oko 30 kilometara. Na prijedlog direktora zvjezdarnice, profesora Maxa Wolfa, asteroid je nazvan Croatia u čast utemeljenja Zvjezdarnice Hrvatskoga prirodoslovnog društva u Zagrebu. Otkriće je objavljeno u časopisu Astronomische Nachrichten, člankom profesora Wolfa.[2][3]

Nakon toga neki astronomi (I. Palisa, K Lohnert i drugi) vrše mjerenja u svrhu što točnijeg određivanja elemenata staze. Na temelju tih mjerenja odredili su neovisno dr. P. V. Neugebauer iz Berlina i M. S. Mello i Simas iz Trafarije (Lisabon) prve elemente staze. Kasnije se i dalje vrše promatranja, a među promatračima se ističu A. Kopf, E. Bianchi, A. Abetti, G. Zappa, P. Chafardet, E. Millossevich, I. Palisa, i drugi. Promatranja su se vršila iz Berlina, Kopenhagena, Rima, Arcetre i još nekih talijanskih gradova.

Astronom Johann Palisa je iz pulske zvjezdarnice otkrio 28 planetoida. Neki od njih, primjerice 142-Polana, 143-Adria, 183-Istria, imenom su vezani uz Hrvatsku. Veliki uspjeh u otkrivanju novih planetoida postignut je sa zvjezdarnice u Višnjanu u Istri.[2]

Elementi staze: epoha 1962.XI-02, 0h ET; velika poluos: 3,13 a.j.; ekscentricitet: 0,05247539; inklinacija: 10°,808; duljina uzlaznog čvora: 178°,154; duljina perihela: 46°,794; srednja duljina planeta u orbiti: 248°,966 + 65°,00851 T (T u Julijanskim godinama). Argelanderovom metodom utvrđen je promjer od (vjerojatno) 28,452 km, a odatle oplošje 2543,2 km2, duljina ekvatora 89,385 km. Siderički period: 5,54 godine.

Izvori

Sadržaj