Žuti Ujguri /Juguri/, Turkijski narod nastanjen u kineskoj provinciji Gansu podrijetlom od starog naroda Huiqu koji se javlja još za dinastije Tang (518-907), i koji postepeno prelaze zapadno od Žute rijeke. Njihove potomke danas poznajemo kao Žute Ujgure a govore jezicima koji pripadaju turkijskoj (Yogïr ili Sarïg Yogïr ) i mongolskoj (Yogor, Šera Yogor ) skupini, dok ih dio govori i kineski. Juguri su bili stočari i lovci, a naseljavanjem u Gansuu počinju se baviti i ratarstvom. Od stoke Žuti Ujguri drže tibetske volove, ovce, koze, konje i kamile. Nastamba im je jurta. Ženidbu ugovaraju roditelji dok su još u dobi između 12 ili 13 godina, ili ponegdje između 15 i 17. Za vrijeme bračne ceremonije mladi par konzumira janjeći but, čiju kost nakon toga oni čuvaju kroz vrijeme od nekoliko godina, da bi potom nova nevjesta odlazila k muževoj obitelji. Na prvi bebin rođendan okuplja se veliki broj uzvanika, od kojih bi svako sebi odrezao parče bebine kose . Žuti Ujguri su šamanisti, a njihov duhovni svijet napučen je brojnim bogovima, demonima i duhovima. Šaman se bavi liječenjem bolesti, komunicira sa duhovima. Vjeruju u reinkarnaciju (neprekidni ciklus smrti i ponovnih rođenja), i prakticiraju obožavanje predaka. Žuti Ujguri dijelom su prešli na lamaizam, dok je drugi dio ostao vjeran šamanizmu.
Toggle search
Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija