| Koordinate: 42°33′39″N 18°16′03″E / 42.56083°N 18.2675°E | |
| Lokacija | Zračna luka Dubrovnik |
| Država | Hrvatska |
| Najbliži grad | Dubrovnik |
| Najniža razina | 23 - 25 m ispod poletno sletne staze |
| Najveća visina | 10 m |
| Dužina | 156 m |
| Volumen | ~ 9000 m3 |
| Približna starost | 5000 godina |
Đurovića špilja je jedinstvena krška špilja koja se nalazi ispod stajne staze dubrovačke zračne luke u mjestu Čilipi.[1][2] Prema nekim procjenama starost špilje je oko 5000 godina.[provjeriti]
Opis
Špilja je iznimno lijepa s velikim brojem stalaktita i stalagmita. Volumen špilje iznosi oko 9000 m3.[2] Špiljski je kanal dugačak 156 m, a spušta se do dubine od 25 metara s obzirom na zaravnjeni teren zračne luke.[2] Visina stropa dviju većih dvorana špilje u rasponu je od 10 do 25 metara. [1]
Okoliš Đurovića špilje složenog je geološkog sastava i građe. Špilja se nalazi u području kontakta breče, vapnenastih i dolomitnih naslaga iz vremena na prijelazu iz gornje krede u paleogen.[2] Vapnenačke naslage su ispresijecane pukotinama kojima površinske vode odlaze u podzemlje te polagano od otopljenih minerala stvaraju špiljske ukrase.[2]
Povijest
Arheološki ostaci (razne kosti i keramičke zdjele) koji su pronađeni u Đurovića špilji tijekom istraživanja, datiraju iz brončanog i željeznog doba.[3] Špiljom su se ponajviše koristili mještani koji su se u njoj opskrbljivali vodom i skrivali za vrijeme ratnih opasnosti i to do 1963. godine kada je zbog izgradnje dubrovačke zračne luke prirodni, vertikalni ulaz zatvoren.[1] Tada su, za neku buduću namjenu, ipak izgradili 37 m dugačak pristupni betonski tunel s ulazom u samoj blizini kontrolnog tornja.
Tek 2001. godine speleolozi Hrvatskog planinarskog društva Mosor iz Splita ponovno ulaze u špilju i snimaju njeno stanje. Nakon sedmogodišnjeg uređenja, špilja se za javnost otvara 2009. godine te vrlo brzo postaje turistička atrakcija.[3]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Tihomir Kovačević (17. lipanj 2006.). "Đurovića jama-špilja novi speleološki biser u turističkoj ponudi "Lijepe naše"". Subterranea Croatica 4 (6): 16–22. https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=311099 Pristupljeno 11. listopad 2020.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 Nenad Buzjak (20. prosinac 2006.). "Speleomorfološke i hidrološke značajke Đurovića špilje (Čilipi, južna Dalmacija)". Hrvatski geografski glasnik 68. (2.): 57–72. 10.21861/HGG.2006.68.02.04. https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=32630 Pristupljeno 11. listopad 2020.
- ↑ 3,0 3,1 "Đurovića špilja otvorena za javnost". Jutarnji list. 6. srpnja 2009.. Inačica izvorne stranice arhivirana 11 listopada 2020. https://www.jutarnji.hr/naslovnica/durovica-spilja-otvorena-za-javnost-2821376 Pristupljeno 11. listopada 2020.