Đuro VI.

Đuro VI.
Kralj Ujedinjenog Kraljevstva
Vladavina	11. prosinca 1936. - 6. veljače 1952.
Krunidba	12. svibnja 1937.
Prethodnik	Edvard VIII.
Nasljednik	Elizabeta II.
Supruga	Elizabeth Bowes-Lyon
Djeca
Elizabeta II. princeza Margareta, grofica Snowdona
Puno ime
Albert Fridrik Artur Đuro
Dinastija	Windsor
Otac	Đuro V.
Majka	Marija od Tecka
Rođenje	14. prosinca 1895.
Smrt	6. veljače 1952.
Pokop	15. veljače 1952. Kapela sv. Jurja, dvorac Windsor
Vjera	Anglikanac

Đuro VI., eng. Albert Frederick Arthur George (Norfolk, 14. prosinca 1895. - Norfolk, 6. veljače 1952.), kralj Ujedinjenog Kraljevstva i zemalja Commonwealtha, te car Indije, od bratove abdikacije do svoje smrti.

Životopis

Rođen je za vrijeme vladavine svoje prabake, kraljice Viktorije, kao drugi sin kraljevića Đure V i kraljevne Marije, tada vojvode i vojvotkinje od Yorka. Njegov otac je bio drugi sin Edvarda i Aleksandre, tada kraljevića i kraljevne od Walesa. Datum njegovog rođenja poklapao se sa datumom smrti njegovog pradjeda, princa Alberta. Kraljica Viktorija je zato zatražila da njen novorođeni praunuk bude nazvan Albert. U trenutku rođenja Albert je bio četvrti u nasljednom nizu, iza svog djeda, oca i starijeg brata.

1910. godine, devet godina nakon smrti kraljice Viktorije, umro je kralj Edvard VII., Džordžev djed, te je Džordžev otac postao kralj Džordž V., a najstariji mu brat postao je kraljević od Walesa.

Bio je bojažljivo i plašljivo dijete. Džorđevi roditelji bili su isključeni iz sinovog obrazovanja koje je bilo povjeravano raznim guvernatama, kao što je bio običaj među ondašnjom aristokracijom. Kao što je bilo uobičajeno među muškim članovima britanske kraljevske obitelji, Albert je završio vojnu školu.

Godine 1914. počeo je služiti vojsku u Prvom svjetskom ratu, ali je godine 1916. povučen zbog ulcerozne lezije želuca. Po završetku rata studirao je povijest i ekonomiju. Tada počinje preuzimati odgovornosti koje je nosio kao član kraljevske obitelji. Mijenjao je oca na turnejama i posjetima tvrtkama i rudnicima, te je zato postao poznat kao "Industrijski kraljević". Nije, međutim, bio dobar u držanju govora, što ga je, zajedno sa problemima sa mucanjem i stidljivim karakterom, bacalo u sjenu starijeg brata.

Džordž je sebi, u vremenu kada se od kraljevića očekivalo da ožene kraljevne, dao popriličnu slobodu pri izboru mladenke. Godine 1920. upoznao je Elizabeth Bowes-Lyon, kćer 14. grofa od Strathmorea, koja je, usprkos svom podrijetlu od Roberta I. Škotskog i Henrika VII. Engleskog, prema britanskom zakonu smatrana običnom građankom. Elizabeth je odbila dvije prošnje, da bi na kraju pristala i udala se za njega 26. travnja 1923. godine u Westminsterskoj opatiji. Brak je smatran korakom prema modernizaciji monarhije i gledan je sa odobravanjem naroda. Nakon vjenčanja, vojvoda i vojvotkinja od Yorka dobili su vlastitu rezidenciju u Londonu, gdje su živjeli relativno zatvoreno. Iz njihovog braka rođene su dvije kćeri: Elizabeta i Margareta.

Uz pomoć supruge riješio je problem mucanja i oslobodio se straha od držanja govora pred masama. Svoj prvi govor nakon uspješnih terapija održao je u Canberri, u Australiji.

Dana 20. siječnja 1936. godine umro je Džordžev otac i kruna je automatski otišla u ruke njegovog brata, a Albert mu je bio presumirani nasljednik. Novi kralj, Edvard VIII., nije dobio podršku svojih savjetnika kada im je dao do znanja da namjerava oženiti svoju dotadašnju ljubavnicu, dva puta razvedenu Amerikanku Wallis Warfield. Kada mu je rečeno da britanski narod neće prihvatiti Amerikanku sa dva živa bivša muža za svoju kraljicu, Edvard VIII. je odlučio abdicirati. Albert nije želio prihvatiti krunu, ali je, bez obzira na svoje želje, postao kralj 11. prosinca 1936. godine kada je njegov brat potpisao dokumente o svojoj abdikaciji.

Po dolasku na tron, dotadašnji Albert, uzeo je ime Džordž VI., u želji da označi kontinuitet vladavine svoga oca i da vrati povjerenje u monarhiju. Prva odluka novog kralja bila je da svom bratu i njegovoj ženi da titulu vojvode i vojvotkinje od Windsora, ali je odbio omogućiti svojoj novoj snasi oslovljavanje s etiketom kraljevsko veličanstvo.

Krunidba novog kraljevskog para održana je 12. svibnja 1937. godine, na datum koji je prvobitno bio određen za neodržanu krunidbu njegovog brata. Odmah nakon krunidbe kralj se s obitelji preselio u Buckinghamsku palaču, službenu rezidenciju britanskog monarha. Početak Đurine vladavine obilježen je osjećajem dolaska novog rata u Europi, pa je glavni kraljev cilj bio podržavanje anti-nacističke politike premijera Nevillea Chamberlaina i njegovih stavova prema Adolfu Hitleru.

Kraljevska obitelj, na inzistiranje kralja Džordža i kraljice Elizabeth, ostala u Londonu tijekom cijelog Drugog svjetskog rata. Predlagana je evakuaciju u Kanadu, ali kralj i kraljica su odbili, te odlučili ostati i pružati stalnu moralnu podršku britanskom narodu.

Džordž VI. je tijekom svoje vladavine doživio ubrzani raspad Britanskog Carstva. Bivši dominioni postali su suverena kraljevstva koja su sačinila krunske zemlje Commonwealtha. Iz Commonwealtha su tijekom Đurine vladavine izašli Jordan (1946. godine), Mianmar i Palestina (1948. godine), Irska (1949. godine) i Indija (1950. godine). Džordž se po izlasku Irske i Indije iz Commonwealtha odrekao titula kralja Irske (titule koju je uveo Henrik VIII.) i cara Indije (koju je uvela njegova prabaka Viktorija), te ostao posljednji nositelj tih titula.

Kraljevo zdravlje počelo se pogoršavati. Kao strastveni pušač obolio je od raka pluća i arterioskleroze. Umro je 6. veljače 1952. godine, a naslijedila ga je najstarija kćer, Elizabeta II.

O kralju Džordžu VI. snimljen je film "The King's Speech" (Kraljev govor) koji je dobio 4 Oscara.

Prethodnik:	Kralj Ujedinjenog Kraljevstva	Nasljednik:
Edvard VIII.		Elizabeta II.