Čajničko evanđelje ili Čajničko četveroevanđelje[1] je četveroevanđelje iz 15. stoljeća. Pisano je hrvatskom ćirilicom na pergamentu. Po mjestu nalaza Čajniču nazvano je čajničkim. [2] Pripadao je vlasteoskoj obitelji Rađenovićima, sudeći po zapisima na margini rukopisa. Ukupno gledano jezik je bosanska redakcija starocrkvenoslavenskog jezika.[3]
Dokument osim ćirilićnih sadrži glagoljična slova. Azbučni red s tumačenjima pokazuje da u onodobnoj Bosni glagoljica nije više bila uobičajeno pismo.[2] Uz to i druga evanđelja pokazuje se da su u srednjovjekovnoj Bosni popovi glagoljaši koji su njegovali liturgiju na narodnom jeziku i da su u glagoljaši u Bosni postojali već u 13. stoljeću te da je Katolička crkva u Bosni prisutna i prije franjevaca te da su oni u posvemašnjoj nestašici klera potporu tražili i nalazili u svećenicima glagoljašima. Čajničko je evanđelje jedino povijesno evanđelje iz Bosne koje je do danas sačuvano u Bosni i Hercegovini.[4] Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH proglasilo ga je krajem travnja 2013. za nacionalni spomenik BiH - pokretno dobro. Čuva se u Muzeju Crkve Uspenja Bogorodice i Crkve Vaznesenja Hristovog u Čajniču.[5] Glagoljica iz evanđelja ne odgovara onodobnoj hrvatskoj, nego odgovara starijem stanju hrvatske glagoljice. [2] Nedostaje početni i krajnji dio teksta. Primjer je degeneriranoga pisma, glagoljice koja se u 13. stoljeću vjerojatno upotrebljavali u Bosni. Nakon 13. stoljeća razvoj glagoljice u Bosni bio je zaustavljen i neki smatraju da je takva glagoljica služila kao tajnopis.[3]
Izvori
- ↑ Proleksis enciklopedija Čajničko četveroevanđelje. LZMK, Zagreb. Ažurirano: 21. svibnja 2015. (pristupljeno 26. kolovoza 2016.)
- ↑ 2,0 2,1 2,2 Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., str. 207.
- ↑ 3,0 3,1 Hrvatska enciklopedija Čajničko evanđelje LZMK, Zagreb. (pristupljeno 26. kolovoza 2016.)
- ↑ Slovo 59 (2009.) Ana Kovačević: Ocjene i prikazi. Herta Kuna, Srednjovjekovna bosanska književnost. Forum Bosnae 45/08., Međunarodni Forum Bosna, Sarajevo 2008., str. 391-392
- ↑ (srp.) Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH Čajničko evanđelje koje se čuva u Muzeju pravoslavne Crkve Uspenja Bogorodice i Crkve Vaznesenja Hristovog u Čajniču, pokretno dobro (pristupljeno 26. kolovoza 2013.)