Abasidi

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Abasidski kalifat 850.g.

Abasidi (arapski: العبّاسيّون, fonetski: Abbāsīyūn) su vladari iz arapske dinastije koja je vladala u Bagdadu od 750. do 1258. i od 1261. do 1517. godine, dakle tijekom 764 godina sa jednim kratkim prekidom. Ukupno je imala 54 vladara kalifa. Abasidski kalifat osnovali su potomici Abasa ibn Abd al-Mutaliba.

Povijesni pregled[uredi | uredi kôd]

Kalifat 750. godine

Abasidi su svrgnuli sa vlasti Omejide i zauzeli prijestolje na osnovu krvne veze sa Poslanikom Muhamedom. Poticali su od Muhamedovog najmlađeg amidže (stric) Abbas ibn Abd al-Muttaliba. Smatrali su da imaju veće pravo na prijestolje nego Emevije koji nisu bile ni potomci plemena Kurejšija. Prvo što su učinili je premještanje prijestolnice u Bagdad čime su i ugodili i približili se Perzijskom carstvu koje im je pomoglo pri dolasku na vlast. Zahvaljujući ovome došlo je do zauzimanja vladarskih pozicija i od strane ne-Arapa, što je kasnije omogućilo da istaknuti muslimani koji nisu imali nikakvih veza sa vladarskim pozicijama postanu uticajne vojskovođe, emiri ili veziri.

Abasidi su većinom bili orijentirani na vladanje unutar carstva, a ratovi za proširivanje carstva većinom nisu bili vođeni. Carstvo je bilo veliko i morali su postaviti regionalne vladare, međutim problemi su nastali u njihovoj borbi za vlast i želji da i njihove pozicije budu nasljedne. Jedan od ovih poduhvata je rezultirao i sada poznatom titulom sultana. Naime, već u 11. stoljeću Mahmud od Ghazne se proglasio sultanom svog teritorija odbijajući na taj način bilo kakvu vezu sa Abasidima, pa i formalnu koja se realizirala u nazivima titula.

Posljednji Abasid, Al-Musta'sim, potomak Poslanikove loze je ubijen 1258. Ubio ga je Hulagu Khan nakon osvajanja Bagdada. Međutim, vladavina Abasida se nastavila i iako su izgubile stvarnu vlast nad zemljom, sve do kalifa Selima I smatrali su se vladarima, prvenstveno u vjerskim pitanjima. Do kraja svoje dinastije djelovali su iz Egipta pod vlašću Memluka.

Raskol sa šijitima[uredi | uredi kôd]

U ranom periodu vladavine je došlo do prvog značajnijeg raskola između muslimana sunita i šijita. Prvenstveno, Abasidi su zanijekali šijite jer su podržavali Omejidisku vlast, a nijekali abasidsko pravo na prijestolje putem krvne veze sa Poslanikom. Rezultat su bili mnogi sukobi između ovih dvaju skupina koji su završili osnivanjem neovisne države šiita u sjevernoj Africi 801. godine.

Memluci[uredi | uredi kôd]

U vrijeme abasidske vladavine, u 9. stoljeću osnovana je snažna memlučka vojska. Cilj je bio podržavanje Abasida i održavanje njihove vlasti. Sačinjavali su je većinom Turci, ali i nešto Slavena i Barbara. Iako su omogućili dinastiji Abasida da riješe unutrašnje i vanjske probleme, oni su ih i svrgnuli sa vlasti i osnovali moćno Osmansko carstvo.

Značaj[uredi | uredi kôd]

U doba vladavine Abasida kalifat je dobio međunarodni karakter, pružen je doprinos prevođenju knjiga sa drugih jezika, prvenstveno grčkog, pa baš zahvaljujući njima uspjela su se sačuvati djela velikih mislioca poput Platona i Aristotela. Postigli su značajna dostignuća vezana za medicinu, a najznačajnija djela su prevođena na latinski i hebrejski. Proučavali su ljudsku anatomiju i uzroke bolesti. U tom periodu je djelovao i Ibn Sina. Bavili su se astronomijom, razvili algebru. Doprinijeli su i na drugim poljima nauke, između ostalog i napravili jedan od prvih, ako ne i prvi globus.

Najznačajniji abasidski kalifi[uredi | uredi kôd]

  • Ebul Abbas es Seffaha, (750. - 754.) prvi kalif značajan po izgradnji puta Kufa - Meka, te primitivni oblik vodovodnog sustava.
  • Ebu-Džafer el-Mensur, (754. - 775.) osnovao Bagdad i učinio ga prijestonicom islamskog carstva. Tražio je grčka djela da bi ih preveo na arapski jezik.
  • Muhamed el Mahdi,(775. - 785.) nasljedio veliko bogatstvo koje je darovao u dobrotvorne svrhe, proširio harem oko Kabe.

Popis abasidskih kalifa u Bagdadu[uredi | uredi kôd]

Popis abasidskih vladara u Egiptu pod okriljem Memluka[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]