Mavrinci

Mavrinci
Mavrinci Mavrinci na zemljovidu Hrvatske
Država	Hrvatska
Županija	Primorsko-goranska županija
Općina/Grad	Čavle
Najbliži (veći) grad	Rijeka
Površina	10,35 km²
Zemljopisne koordinate	45°20′48″N 14°29′57″E
Stanovništvo (2001.)
- Ukupno	1033
- Gustoća	10,02 st./km²
- Broj domaćinstava	258
Pošta	Čavle
Pozivni broj	51219
Mavrinci Mavrinci na zemljovidu Primorsko-goranske županije

Mavrinci su naselje u Hrvatskoj u općini Čavle. Nalaze se u Primorsko-goranskoj županiji i granično su naselje općine Čavle i Grobinštine općenito.

Zemljopis

Na području Općine Čavle naselje Mavrinci smješteno je krajnje istočno. Unutar općine graniči sjeverno sa naseljem Soboli, zapadno sa naseljima Cernik i Čavle, te jugozapadno s naseljem Buzdohanj. Najdužu granicu, koja se proteže njegovim cijelim jugoistokom, ima sa Gradom Bakrom. Drugo je naselje po površini u Općini Čavle, a četvrto po broju stanovnika. S obzirom na površinu Mavrinci su uglavnom naseljeni posve južno.

Stanovništvo

Mavrinci se sastoje od nekoliko zaseoka kao što su Haramijsko selo, Selo (dolnje), Bajta, Črna, Gorica, Srićinsko selo i Švikićevo selo. U novije vrijeme Mavrinci dobivaju naseljenu Baćinu i Rešetarovo. Valja napomenuti da je Baćina, koja je zbog naglog i nesustavnog naseljavanja od strane tadašnje Općine Rijeka u puku percipirana kao pogrdni naziv, temeljem podosta uloženog novca u taj prostor od strane lokalne samouprave s pravom dobila naziv Novo Naselje Mavrinci, čemu uvelike doprinosi nova državna cesta D 40, koja donosi i prometnu neovisnost od matičnog naselja.

Ime i povijest

Ime ovog naselja dolazi od Mavrina sela, najvjerojatnije matere Mavre, koji kasnije putem potomstva dobiva konačno ime Mavrinci. Mavrinci su prvi put zabilježeni u pisanim dokumentima davne 1445. godine, ali osobiti značaj dobivaju u prigodi razgraničenja nekadašnjeg bakarskog dominija koji se dijeli nakon očeve smrti između braće Frankopana na bakarsku i grobničku gospoštiju, uz dosta teškoća i poduljeg spora koji je okončan tek 1455. godine.

U knjizi akademika Luja Margitića “Grobnički urbari” iz 15 i 16 stoljeća, svojevrsnom pravnom aktu vlastele i podanika, ne spominju se Mavrinci kao zasebna cjelina, već Cernik zajedno s Buzdohnjem. Ovdje napisano postavlja dvojbu dali su Mavrinci zajedno s Haramijskim selom dio Cernika ili su mještani toga graničnog dijela Gospoštije oslobođeni svih davanja činjenicom da su oni zapravo štit gospoštije, prvi na udaru u prigodama prodora osvajača za koje znamo da su uglavnom dolazili s istoka (Mongoli, Tatari, Turci i dr.). Život puka na području ovog naselja uvijek je bio težak. U dugoj povijesti ovdje se bavilo stočarstvom, stokom sitnog zuba, a kasnije, osobito u XX. stoljeću, prilično je razvijeno govedarstvo, više nego u susjednim naseljima. Obrađivalo se zemlju, koje je bilo premalo za potrebe obitelji. Sadilo se gdje god je bilo mogućnosti, a poglavito u Dragama, Bujanovu ili Stričajni, uglavnom južnom stranom naselja unatoč žestokoj grobničkoj klimi koja je prečesto uzrokovala oskudnu ljetinu. Ono što je dobivano od blaga mlikarice bi odnijele u Rijeku i tako pribavljale novac za plaćanje obligacija državi, a ostatak za osnovne potrebe domaćinstva. Moralo se i u pečalbu, u prekomorske zemlje, jer za mnoga domaćinstva grunt koji su posjedovali nije bio dostatan za preživljavanje. Kasnije, koncem XIX. stoljeća, u industrijski stasaloj Rijeci otvara se mogućnost zarade u Harteri, Ukodu, Delti, ali i služeći gospodi. Svakako, bilo je i skromnog razvoja i unapređenja gospodarstva, premda prečeste okupacije i promjene vlasti nisu previše ostavljale prostora tim aktivnostima. Međutim, niti palež niti internacije od strane okupatora nisu nikada uspjele pokolebati snažan slobodarski duh ljudi, čvrst u vjeri i odlučan opstati. No postoje jasni dokazi i zapisi o ubojstvima nekoliko obitelji u doba 2. svjetskog rata.

Mavrinci danas

Mavrinci su danas uređeno naselje s razvijenom komunalnom infrastrukturom koja je posebno naglašena u športskoj sferi. Zapravo, naši su neimari, izgradnjom novog nogometnog igrališta i Mehane davne 1949. godine predodredili ovo naselje za budući športski centar današnje Općine, ali i cijele Grobnišćine. Novija prostorno-planska dokumentacija naše Općine rezervirala je čitav prostor oko nogometnog igrališta, Ravne i veći dio Rešetarova kao športski centar. Nakon otvorenja športske dvorane u kolovozu 2009. godine športski objekti na ovom prostoru postali su dostupni stanovništvu za svekolika športska natjecanja, rekreaciju i uživanja u športskim priredbama. Brojne udruge u športu dobile su prostor koji otvara mogućnost pripadnicima svih uzrasta, naravno ponajviše mladima, da uz trenere-učitelje ostvare snove i vrhunskog športaša i športaša natjecatelja koji zdušno brani boje svog kluba, pa ako ne uspije u športu zasigurno će, kao socijalizirana osoba, biti primjeren član društva. Ovakva politika općinskih vlasti pokazala se primjerenom potrebama i uspješnom, što potvrđuju dosdašnji rezultati i muške i ženske mladeži.

Sport u Mavrincima

Kao što je ranije spomenuto, Mavrinci su sportski centar Općine Čavle i cijele Grobnišćine. U Mavrincima su svoje sjedište pronašli razni klubovi koji okupljaju veliki broj mladih iz općine ali i iz susjednih gradova Mavrincima se nalazi veliki nogometni stadion, treći u županiji, sa kapacitetom 3000 gledatelja, a odmah pored stadiona nalazi se sportska dvorana u kojoj su smješteni razni drugi sportski klubovi.

Ovdje djeluju:

• Nogometni klub Grobničan
• Odbojkaški klub Grobničan
• Muški odbojkaški klub Grobničan
• Rukometni klub Grobničan
• Taekwondo Čavle

Nedovršeni članak Mavrinci koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.