Neda Aberle

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Neda Aberle (Slavonski Brod, 1948.) je hrvatska liječnica i profesorica na Medicinskom fakultetu u Osijeku.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Rođena je 1948. godine u Slavonskom Brodu, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Ondje je pohađala i glazbenu školu (smjer klavir).

Studij medicine je završila na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1967-72.). Od tada desetljećima radi kao liječnica u Slavonskom Brodu, kao pedijatrica pri Službi za zaštitu djece Opće bolnice "Dr. Josip Benčević". Od 1999. godine je primarijus, a 2002. je postala rukovoditeljicom Službe za zaštitu zdravlja djece i mladeži . Od 2009. god djeluje i pri KBC Osijek, kao predstojnica Klikine za pedijatriju.

Specijalizaciju pedijatrije obavila je 1976-80. na Klinici za dječje bolesti Kliničkog bolničkog centra u Zagrebu. Poslijediplomski studij Kliničke pedijatrije apsolvirala je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu (1978-9.), gdje je 1983. godine stekla naslov magistra medicinskih znanosti. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Odnos tkivne i krvne eozinofilije, IgE i ostalih značajki astme u djece” obranila je 1995. godine, također na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Docenturu je obranila 2003. god. na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Osijeku s temom “Tuberkuloza u dječjoj dobi”.[1]

Neda Aberle predaje pedijatriju na Medicinskom fakultetu u Osijeku, gdje predaje i na doktorskom studiju. Od 2008. god. je predstojnica Katedre za pedijatriju na Visokom zdravstvenom studiju Sveučilišta u Zadru.

Tijekom desetljeća rada u struci, provela je studijske boravke na pedijatrijskim klinikama u Irskoj (1997., ( Klinika "Our Lady,s Hospital for Sick Children", Dublin) i Njemačkoj (1998. godine, Klinika za kronične bolesti pluća u djece u Bad Lippspringe).

Uže područje stručnog interesa prof. dr. sc. Nede. Aberle je pedijatrijska alergologija, klinička imunologija te pulmologija.[2]

Umirovljena je, te djeluje kao redovni profesor medicine u trajnom zvanju.[3]

Znanstveni rad[uredi | uredi kôd]

Prof. dr. Neda Aberle autorica je preko 300 znanstvenih članaka, a 68 puta je bila pozvana kao predavač na stručnim i znanstvenim savjetovanjima. Urednica je 3 fakultetska medicinska udžbenika, 14 zbornika za poslijediplomsku nastavu, te koautorica 2 knjige. [3]

Istražuje astmu[4], tuberkulozu[5] i druge plućne bolesti u djece.[6] Također izučava imunologiju i alergologiju u kontekstu dječjeg zdravlja[7] i zdravlja odraslih.[8] [9]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

  1. "Opća bolnica "Dr. Josip Benčević" Slavonski Brod, Nastavna baza Medicinskog fakulteta SVeučilišta J. J. STrossmayera Osijek, Povijest". https://arhiva.bolnicasb.hr/odjeli_i_sluzbe02_1.htm Pristupljeno 7. svibnja 2021. 
  2. "Prof. dr. sc. Neda Aberle". Sveučilište u Osijeku. https://rektorat.unios.hr/sjednice/prilozi/1757_3.6.pdf Pristupljeno 7. svibnja 2021. 
  3. 3,0 3,1 [https://fiamccongress2018.com/wp-content/uploads/2018/06/CV-Neda-Aberle-za-FIAMC_eng.pdf "prof. dr. sc. Neda Aberle, prim. dr. med. (MD, PhD) Curriculum Vitae"] (engl.). https://fiamccongress2018.com/speakers/. Fédération Internationale des Associations de Médecins Catholiques, (uz 25. kongres, održan u Zagrebu 2018.). 2018.. https://fiamccongress2018.com/wp-content/uploads/2018/06/CV-Neda-Aberle-za-FIAMC_eng.pdf Pristupljeno 7. svibnja 2021. 
  4. "EUROPEAN RESPIRATORY SOCIETY: NEDA ABERLE" (engl.). https://books.ersjournals.com/author/Aberle%2CNeda Pristupljeno 7. svibnja 2021. 
  5. Neda Aberle i dr.. "Sources of infection in childhood tuberculosis in a region of east Croatia". Coll Antropol. 2005 Dec;29(2):475-9. PMID: 16417147.. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/16417147/ Pristupljeno 7. svibnja 2021. 
  6. Krešo Bandelja i dr.. "Decreased Toll-like receptor 8 expression and lower TNF-alpha synthesis in infants with acute RSV infection". Respir Res 11, 143 (2010). https://doi.org/10.1186/1465-9921-11-143. https://link.springer.com/article/10.1186/1465-9921-11-143 Pristupljeno 7. svibnja 2021. 
  7. Neda Aberle i dr.. "Effects of genetic factors, atopic dermatitis and early childhood infections in development of asthma in children" (engl.). izlaganje na skupu "European Academy of Allergology and Clinical Immunology", Amsterdam, Nizozemska, 12.-16.06.2004. https://www.bib.irb.hr/487765 Pristupljeno 7. svibnja 2021. 
  8. Mladen Jergović i dr.. "Patients with posttraumatic stress disorder exhibit an altered phenotype of regulatory T cells" (engl.). All Asth Clin Immun 10, 43 (2014). https://doi.org/10.1186/1710-1492-10-43. https://link.springer.com/article/10.1186/1710-1492-10-43 Pristupljeno 7. svibnja 2021. 
  9. Neda Aberle. "Alergen-specifična imunoterapija u liječenju astme i alergijskog rinitisa". MEDIX, God. 20 Br. 109/110. https://www.medix.hr/alergen-specificna-imunoterapija-u-lijeenju-astme-i-alergijskog-rinitisa Pristupljeno 7. svibnja 2021.