Friedrich von Schmidt

1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir likovni umjetnik

Friedrich von Schmidt (* Frickenhofen, Gschwend, Württemberg, 22. listopada, 1825.; † Beč, 23. siječnja, 1891.), jedan od najvažnijih arhitekata historicizma na području Srednje Europe, zaslužan osobito za širenje neogotike kao stila. Veliki dio života i rada proveo je u Beču.

Život i djelo

Nakon studija na visokoj tehničkoj školi u Stuttgartu, 1845. ušao je u ceh radnika graditelja Kölnske katedrale, na kojoj je radio petnaest godina. Većina skica za tornjeve i ukrase katedrale su djelo Schmidta i Vincenza Statza. 1848. postao je cehovski majstor, a 1856. položio je ispit za državnog arhitekta. Nakon prelaska na katoličanstvo 1858., otišao je u Milano i radio tamo kao profesor arhitekture i obnovitelj katedrale San Ambrogio. No zbog ratnih prilika i nesigurnosti 1859. se preselio u Beč, gdje je dobio mjesto profesora na Umjetničkoj akademiji. Prihvatio se posla obnove i restauracije Bečke katedrale 1862. 1865. dobio je titulu Glavnog arhitekta, a 1888. od cara je dobio plemićku titulu baruna.

Radio je u doba historicizma, i ponovno otkrivene ljubavi za gotiku, on je osobno volio i razumio taj stil. Tako da se njegov arhitektonski stil kretao u duhu neogotike, u tom stilu sagradio je u Beču crkvu sv. Lazara, i mnoge druge građevine poput Rathausa (gradske vijećnica) . Tako je podigao i zgradu Bečke klasične gimnazije s gotičkom fasadom. Podigao je velik broj crkvenih i svjetovnih građevina po Austro-Ugarskoj i Njemačkoj. Značajan je i za Hrvatsku. Njegov posljednji veliki rad je obnova katedrale u Pečuhu ( Mađarska). Kao Glavni arhitekt, radio je na obnovi Bečke katedrale Sv. Stjepana sve do 1872.

Schmidt u Hrvatskoj

U doticaj s Hrvatskom Schmidt dolazi 1870. nakon što ga je angažirao biskup Josip Juraj Strossmayer na dovršavanju đakovačke katedrale (neogotički završetci). Od sredine 1870-ih radi niz projekata za Zagreb. Restaurira župnu crkvu svetoga Marka na Gradecu, a po njegovom se projektu gradi palača Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Marijin zdenac na Kaptolu ispred zagrebačke katedrale. Izradio je projekte i za restauraciju zagrebačke katedrale prema kojima su se započeli izvoditi radovi 1879. Projekte je kasnije dijelom modificirao njegov učenik i suradnik Hermann Bollé.

Najznačajnije građevine

Bečki Rathaus

HAZU, Zagreb

Klasična gimnazija, Beč

• 1852: Spomenik palima u ratu 1813 -15, Gradski vrt, Krefeld
• 1855-1858: Župna crkva sv.Matilde u Quedlinburgu
• 1857-1859: Župna crkva sv. Gertrude u Krefeldu, Bockum
• 1868-1869: Župna crkva sv. Pavla, Lövenich
• 1859: Župna crkva sv. Mauricija u Hattingenu, Niederwenigern
• 1869-1863: Crkva sv. Lazara, Beč
• 1863-1866: Klasična gimnazija , Beč
• 1866-1869: Župna crkva St. Othmar unter den Weißgerbern, Beč
• 1867-1873: Brigittakirche, Beč
• 1868-1869: Župna crkva, Bruck an der Großglocknerstraße
• 1868-1875: Crkva Marija pobjednica, Beč
• 1872-1883: Bečki Rathaus(Vijećnica), Beč
• 1875-1876: Župna crkva u Weileru (Vorarlberg)
• 1877-1878: Crkva srca Isusovog Riedenburg Salzburg
• 1880: Dvorska crkva, Schloss Wernigerode
• 1881-1883: Liebfrauenkirche, Dortmund
• 1882-1885: Sühnhaus, Beč
• 1882-1891 Katedrala Sv. Petra, Pečuh, Mađarska
• 1882-1901: Obnova crkve u Stift Klosterneuburgu
• 1883-1889: Župna crkva Weinhaus, Beč
• 1884. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb
• 1884-1888: Dvorac Runkelstein
• 1885: Župna crkva sv. Sulpicijusa u Frastanzu,(Vorarlberg)
• 1887-1891: Zamak Karlštejn
• Dvorac Rothschild u Waidhofen an der Ybbs

Vanjske poveznice

• Architektenlexikon: Friedrich Schmidt
• Friedrich Schmidt i arhitektura Đakovačke katedrale, Radovi Instituta za povijest umjetnosti br. 22, Zagreb, 2009., str. 251 – 268.