Obični bagrem
| Obični bagrem | |
|---|---|
 Cvjetovi i lišće bagrema | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Magnoliophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Fabales |
| Porodica: | Fabaceae |
| Potporodica: | Faboideae |
| Rod: | Robinia |
| Vrsta: | R. pseudoacacia |
| Dvojno ime | |
| Robinia pseudoacacia L. | |
| Sinonimi | |
| Robinia pringlei Rose Robinia pseudacacia L. [varijanta] | |
Obični bagrem (mirisavi bagrem, lat. Robinia pseudoacacia) poznat pod pogrešnim nazivom i kao akacija ili agacija je bjelogorična vrsta drveća iz porodice mahunarki (lat. Fabaceae).
Rasprostranjenost
Potječe iz jugoistočnog dijela SAD-a, ali se proširio na Sjevernu Ameriku, Europu i Aziju. U nekim područjima se smatra invazijskom vrstom. U Europu je prenesen 1601. godine. U privatnim šumama kontinentalne Hrvatske je jedna od najraširenijih vrsta drveća. Voli pjeskovita tla. Šumari ga koriste u zasadima za zaštitu od erozija.
Izgled
Raste u visinu do 25 m, a u debljinu do 90 cm. Kora je starijeg debla uzdužno izbrazdana. Izbojci su bridasti i goli. Palistići se pretvaraju u jake bodlje, oko 2 cm duge, uglavnom ravne, na bazi proširene i drvenaste. One su na svakoj strani pupa po jedna. List se sastoji od 9 do 25 eliptičnih, slabije dlakavih 3-5 cm dugih listića. Cvjetovi su bijeli i mirisavi, u grozdovima dugim 20 cm. Cvjeta u svibnju, poslije listanja. Mahuna je do 10 cm duga i gola, ima 4 do 10 sjemenki. Supke su ovalne. Optimalna zrelost se postiže oko 30 godine života. Drvo je žuto-smeđe boje i tvrdo, odlično je za ogrjev, gori polako, s jedva vidljivim dimom i postiže visoke temperature gorenja. Drvo je odlično i za izradu različitih predmeta. Zbog flavonoida, bagremovo drvo može preživjeti i 100 godina pod zemljom.
Podvrste
Priznate su 3 podvrste, to su:
- Robinia pseudoacacia f. monophylla-pendula (Dieck) Voss
- Robinia pseudoacacia var. pendula (Ortega) Loudon
- Robinia pseudoacacia var. pyramidalis (Pepin) C.K.Schneid.
Bagremov med
Bagremov med izrazito je svijetle žute boje, blaga ugodna mirisa i okusa, lagan i ukusan, preporučuje se djeci i rekonvalescentima. Zbog svojih osobina ubraja se u najcjenjenije vrste meda. Mjesecima ostaje u tekućem stanju i vrlo sporo kristalizira, zato što u sastavu sadrži više fruktoze od glukoze. Same pčele dobro i uspješno prezimuju, ako im se osigura zimovanje na bagremovu medu. Preporuča se uzimanje s čajem od kamilice, jer se tako pojačava djelovanje meda i čaja. Također je preporučljivo uzimanje navečer prije spavanja. Jakih i obilnih bagremovih paša za pčele nalazimo gotovo u svim kopnenim krajevima Hrvatske u kojima je nekad sađen ili se proširio prirodnim putem kao vrlo prilagodljiva biljka.
Toksičnost
Svi dijelovi bagrema su otrovni, osim cvjetova. Kora je posebno otrovna. Posebno je otrovan za konje i perad. Ako konj pojede dijelove bagrema, nakon sat vremena, javljaju se simptomi proljeva, slabosti, srčane aritmije, abdomenalni bolovi i depresija. Potrebno je hitno pozvati veterinara.
Jestivost i ljekovitost
Od cvjetova se u Rusiji radi vino i marmelada. Cvjetovi se mogu umočiti u tijesto za palačinke i pržiti (kao i cvjetovi bazge). Ne jede se stabljika.Sjemenke se također smatraju jestivima u sviježem i prokuhanom stanju, a za jestive se smatraju i mlade mahune.Od sjemenki se prženjem može prirediti nadomjestak za kavu.[1]
Koristi se i kao ljekovita biljka (kora,listovi cvjetovi),posebno za gastritis,povišenu kiselinu,čir na želucu.
Sastav
Kora i cvjetovi sadrže robinin ( do 3,6 %).Cvjetovi sadrže i akacin,bikrobin,bikvercitin,eterično ulje( po sastavu linalon,terpineol,heliotropin,indol,antranilova kiselina).Drvo sadrži flavonoide robinetin,dihidrorobinetin,fizetin,robtin,robtein,butein,likvartigenin i druge.Listovi sadrže glikozide siringin i indikan,vitamin A,askorbinsku kiselinu,flavonoide,taninske tvari.[2]
Galerija
Stablo bagrema
Lišće bagrema
Cvjetovi bagrema
Mahune bagrema
Kora bagrema
Bodlje bagrema
Drvo bagrema
Kultivar Robinia pseudoacacia ‘Umbraculifera’
Mrtvo stablo poznato pod nazivom Stara akacija
.jpg)
Dodatna literatura
Putirskij,I.N.,Prohorov,V.N. Universalnaja enciklopedija lekarstvenih rastenij,Moskva 2000.
Vanjske poveznice
https://pfaf.org/user/plant.aspx?latinname=Robinia+pseudoacacia
