Selim II.

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 8423 od 15. srpnja 2021. u 10:30 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
Selim II
Selim II.
Selim II.
Sultan Osmanskog Carstva
Vladavina 7. rujna 1566.12. prosinca 1574.
Krunidba 8. rujna 1566.
Prethodnik Sulejman I.
Nasljednik Murat III.
Supruge Sultanija Nurbanu
Djeca
Murat III., Sultanija Ismihan, Sultanija Gevherhan, Sultanija Šah
Puno ime
Sultan Selim II Kan
Dinastija Osmanlijska dinastija
Otac Sulejman I.
Majka Sultanija Hurrem
Rođenje 28. svibnja 1524.
Smrt 12. prosinca 1574.
Vjera Islam

Selim II. (osmanski turski: سليم ثانى, Selīm-i sānī; 28. svibnja 1524.12. prosinca 1574.), također poznat kao "Selim Pijanica" na Zapadu i "Plavokosi Selim" na Istoku, bio je sultan Osmanskog Carstva od 1566. do svoje smrti 1574. godine. Bio je sin sultana Sulejmana Veličanstvenog i sultanije Hurem.

Životopis

Selim II. postaje sultan nakon dvorskih intriga i pobjede nad braćom tijekom spora oko vlasti i nakon smrti oca Sulejmana I. (Veličanstvenog) 5. rujna 1566. godine i ostaje na vlasti sve do svoje smrti 1574. godine. Za vrijeme vladavine njegovog oca Osmansko Carstvo je dostiglo svoj vrhunac. Za vrijeme vladavine njegovog neodgovornog sina Carstvo je počelo sa dugim i sporim procesom opadanja moći. Selim je uspostavljao mirovne ugovore, ali ih je isto tako i kršio. Osvojio je otok Cipar, ali je izgubio pomorsku flotu.[1]

Sva vlast u državi tijekom njegove kratke vladavine se nalazila u rukama očevog velikog vezira Mehmed paše Sokolovića. Zbog svoje velike ljubavi prema vinu poznat je i kao Selim II. Pijanica[2][3], a orijentalisti sa početka 19. stoljeća navodili su da je upravo zbog ljubavi prema vinu i osvojio Cipar.[4] Međutim, turski i osmanlijski izvori smatraju da su takvi navodi pokušaj zapadnoeuropskih pisaca da demonstriraju slabost sultanovog karaktera i omalovaže njegovu iskrenost po pitanjima vjere.[4]

Osmansko Carstvo u njegovo doba zaključuje novi financijski isplativi mir s Austrijom 1568. godine i osvaja Cipar 1571. godine dok s druge strane doživljava poraze u pomorskoj bitki kod Lepanta 1571. godine i kopnenoj bitki za Astrahan 1569. godine. Nakon što je čuo za poraz u bitki kod Lepanta, navodno je rekao

Kršćani su mi na Lepantu odrezali bradu, a ja sam njima na Cipru ruku. Meni će brada ponovno narasti.

.

Poslije njegove smrti 12. prosinca 1574. godine, njegov sin Murat III. naslijeđuje državu i velikog vezira.

Izvori