Mitohondrij
Mitohondrij je stanična organela eukariotskih stanica koja služi kao izvor stanične energije. Mitohondriji su mjesto aktivnosti ciklusa limunske kiseline (Krebsovog ciklusa) kao i mjesto stvaranja adenozin trifosfata elektronskim transportom i oksidativnom fosforilacijom. Cilindrične su strukture, promjera između 0,3 i 1 µm i dugi od 5 do 10 µm. Zbog čega nisu vidljivi pod svjetlosnim mikroskopom. Sastoji se od dvije membrane, od kojih je vanjska relativno napeta, unutarnja membrana koja sadrži enzime i proteine naborana je da bi joj se povećala površina i tako povećala mogućnost stvaranja ATP-a. U unutrašnjosti je matriks, osnovna supstanca mitohondrija,[1] u koji ulaze nabori unutarnje membrane. U matriksu je i prstenasta molekula DNK, ribosomi i enzimi. Vjeruje se da su nastali endosimbiozom od aerobne bakterije i zato sadržavaju 70 S ribosome i cirkularnu DNK kao i prokarioti.[2]
Izvori
- ↑ Elena & Davor. "Fiziologija bilja - Uvod". Akvarij.net. http://www.akvarij.net/index.php/index.php?option=com_content&view=article&catid=45:anci&id=413:fiziologija-bilja--uvod Pristupljeno 12. veljače 2015.
- ↑ "Stanica". Sveučiište Jurja Dobrile u Puli. http://www.unipu.hr/uploads/media/prir_08-09_3_st._prok._bakt._euk._vir..ppt Pristupljeno 12. veljače 2015.
Nedovršeni članak Mitohondrij koji govori o biologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.