Milutin Vučinić

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 79125 od 31. kolovoza 2021. u 03:54 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
Milutin Vučinić / Милутин Вучинић
Opći životopisni podatci
Datum rođenja 1869.
Mjesto rođenja Piperi, Kneževina Crna Gora
Datum smrti 1922.
Mjesto smrti Rim
Nacionalnost Flag of Montenegro.svgCrnogorac
Opis vojnoga službovanja
Čin divizijski general
Ratovi Balkanski ratovi, Prvi svjetski rat, Božićna pobuna

Milutin Vučinić (na crnogor. ćiril. Милутин Вучинић, Piperi, Kneževina Crna Gora 12. travnja 1869. - Rim, Italija 31. kolovoza 1922.) crnogorski divizijski general (orig. divizijar), posljednji premijer crnogorske kraljevske vlade, jedan od organizatora Božićne pobune 1919. godine, borac Za Pravo, Čast i Slobodu Crne Gore.

Vojnička karijera

Časničku školu završio u Italiji, sudionik crnogorskih oslobodilačkih ratova (1912.1913.), sa svojom postrojbom u svibnju 1913. umarširao u Skadar (Albanija).

Tijekom Prvog svjetskog rata zapovjednik 3. divizije crnogorske kraljevske vojske.

1916. austro-ugarske okupacijske vlasti ga interniraju.

U egzilu

Svršetkom rata, srpske vojne vlasti su ga uhitile kao potencijalnog protivnika Podgoričke skupštine a uoči Božićne pobune ga opet uhićuju. No, general Vučinić, skupa s 12 crnogorskih časnika, bježi iz zatvora Jusovača iz Podgorice za Albaniju, a onda za Italiju.

Premijer i ministar vojske

U Vladi Kraljevine Crne Gore, čije je sjedište bilo u Rimu, od 12. ožujka 1919. general Vučinić je ministar vojske, pa u tome svojstvu naredne dvije godine radi na organiziranju vojarni evakuirane Crnogorske vojskeu Italiji.

Lipnja 1921. kraljica Milena Petrović (supruga tada pokojnoga kralja Nikole I. Petrovića), postavlja ga za predsjednika crnogorske kraljevske vlade u egzilu. Na toj ga je dužnosti zatekla smrt.

General Vučinić nositelj je brojnih crnogorskih, ruskih i srpskih vojnih odličja.

Sahranjen je u Rimu.

Vanjske veze