Opovo
| Opovo | |
|---|---|
| Koordinate: 45°03′N 20°25′E / 45.05°N 20.417°E | |
| Država | Srbija |
| Pokrajina | Vojvodina |
| Okrug | Južnobanatski okrug |
| Općina | Opovo |
| Površina | |
| - Ukupna | 48.6 km² |
| Visina | 67 m |
| Stanovništvo (2002.) | |
| - Grad | 4.693 |
| - Gustoća | 97 st./km² |
| Poštanski broj | 26204 |
| Pozivni broj | 013 |
| Registarska oznaka | PA |
| Zemljovid | |
  Opovo | |
Opovo ili Opava (srp.: Опово)[1] je naselje u Vojvodini (Srbija), središte istoimene općine Opovo.
Zemljopis
Opovo je seosko naselje u općini Opovo u Južnobanatskom okrugu. Nalazi se na lijevoj obali rijeke Tamiš sjeverno od Beograda.
Povijest
U okolici Opova postoje bogata arheološka nalazišta koja pripadaju periodu Starčevačke kulture. Iskopavanja su vršili američki arheolozi osamdesetih godina dvadesetog stoljeća. Neki od pronađenih predmeta nalaze se u muzeju u Pančevu. Velike zasluge pronalasku mnogobrojnih predmeta koji pripadaju tekovinama starčevačke kulture na teritoriji Opova pripadaju katoličkom svećeniku Andreasu Majeru, koji je te predmete sakupljao i predao ih pančevačkom muzeju.
Kultura
30. rujna 2026. počeli su radovi na izgradnji Male Matice, kulturne ustanove Hrvata svečanim polaganjem vremenske kapsule. Predviđena je biti malim središtem kulturnog i društvenog života banatskih Hrvata. Površine je oko dvije stotine četvornih metara. Prostor za nju je ustupila mjesna župa sv. Elizabete. Potporu je dobila i od strane predstavnika lokalne samouprave Općine Opovo. Inicijator projekta je Udruga banatskih Hrvata. Opovačka Matica je namijenjena ponajviše vinskom turizmu.[2] Jedna je sedam planiranih novih hrvatskih „Malih Matica“, projekta Vlade RH Sagradi mlin gdje je voda koji obuhvaća izgradnju, obnovu i opremanje središta hrvatske zajednice u Rumi, Šidu, Petrovaradinu, Opovu, Somboru, Monoštoru i Sonti. Male Matice nadovezuju na Hrvatski dom - Maticu u Subotici. Namijenjena je okupljanju, kulturnim i glazbenim programima, radu s djecom i mladima te očuvanju hrvatskog jezika i tradicije. [3] Projektom se cilja obnoviti prostore u kojima djeluju hrvatske udruge u Vojvodini te stvaranje boljih uvjeta za očuvanje kulturne baštine, tradicije i identiteta hrvatske zajednice.[4]
Stanovništvo
Prema popisu stanovništva iz 2002. godine u naselju živi 4.693 stanovnika, od toga 3.742 punoljetna stanovnika, a prosječna starost stanovništva iznosi 39,5 godina (38,3 kod muškaraca i 40,6 kod žena). U naselju ima 1.500 domaćinstava, a prosječan broj članova po domaćinstvu je 3,13.[5]
Naselje je pretežno naseljen Srbima, početkom '90-ih godina prošloga stoljeća mnogo se Hrvata zbog pritisaka odselilo iz Opova, tako da danas Hrvati koji čine 5,77% stanovništva i najbrojnija su manjina u naselju. Opovski su Hrvati dali poznatog atletskog rekordera, državnog reprezentativca i poznatog partizanskog borca Jovana Mikića Spartaka.[6]
Izvori
- ↑ Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća Razgovor s Goranom Kaurićem: Hrvatski jezik može se čuti danas i u Banatu, 14. srpnja 2016. (pristupljeno stranici 4. prosinca 2017.)
- ↑ RTV: U Opovu počeli radovi na izgradnji jedne od sedam matica. Radio-televizija Vojvodine. 30. rujna 2026. Pristupljeno 30. rujna 2026.
- ↑ . Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike RH. 26. rujna 2026. Pristupljeno 30. rujna 2026.
Uvjeti korištenja: Sadržaji s ovih stranica mogu se prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora (osim u slučaju kada je izričito navedeno da je sadržaj prenesen iz drugog izvora). Dakle, ponovna upotreba je dopuštena uz uvjet da bude naveden izvor podataka. Dopušteno je stavljati poveznicu internet stranice Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike na druge stranice. - ↑ RTV (Dražen Štimac): Mala matica u Rumi: Novi prostor za očuvanje hrvatske tradicije . Radio-televizija Vojvodine. 29. rujna 2026. Pristupljeno 30. rujna 2026.
- ↑ Statistički zavod Srbije
- ↑ (srpski) Subotic nekada Stevan Mačković: Katalog analitičkog inventara odjeljena Senata Veliki bilježnik za godine 1919. i 1920.