Limfjord

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 788808 od 25. kolovoz 2026. u 20:13 koju je unio Bot1 (razgovor | doprinosi) (Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 36 sati))
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Limfjord
Zaljev
Datoteka:Limfjord 1 2004 ubt.jpeg
Most preko Limfjorda između Aalborga i otoka Vendsyssel-Thy
Položaj
Koordinate56°51′48″N 9°02′35″E / 56.8634°N 9.0430°E / 56.8634; 9.0430
SmještajDanska
MoreSjeverno more
ZaljevKattegat
Države
Obalni gradoviAalborg, Nøresundby
Fizikalne osobine
Površina1700 km2
Duljina180 km
Dubina 
 • Najveća24 m
Rijeke i otoci
OtociMors, Venø, Livø i Fur
Lua error in Modul:Location_map/multi at line 27: Unable to find the specified location map definition: "Module:Location map/data/Danska" does not exist.

{| class="infobox" style="width:22em; text-align:left; font-size:90%;" cellpadding="3"

|- ! colspan=2 style="color:black; text-align:center; font-size:95%; background:lightblue;" | Fosili koštunjača u zapadnom Limfjordu – evolucija i prilagodba klimi u najranijem eocenu |- | colspan="2" style="text-align:center; background:#e8e8e8;" | Svjetska baštinaUNESCO |- bgcolor="#FFFFFF" | colspan="2" align="center" | Fosili koštunjača u zapadnom Limfjordu – evolucija i prilagodba klimi u najranijem eocenu |- |colspan="2" align="center" style="background:#FFFFFF;" | Danska |- | width="120px" | Godina uvrštenja: | style="background:#EFEFEF;" | 2026. (48. zasjedanje) |- | Vrsta: | style="background:#EFEFEF;" | Prirodna baština |- | Mjerilo: | style="background:#EFEFEF;" | (viii) |- | Ugroženost: | style="background:#EFEFEF;" | ne |- | Poveznica: | style="background:#EFEFEF;" | {{{poveznica}}} UNESCO

|}

Limfjord (danski: Limfjorden) je bivši fjord, a danas sustav tjesnaca na sjeveru poluotoka Jutlanda u Danskoj, koji spaja Sjeverno more i Kattegatski tjesnac. Duljina mu je otprilike 180 km, a površina oko 1700 km²; izrazito je nepravilnog oblika i sadrži brojne zaljeve, uvale i otoke.

Do 1825. godine Limfjord je bio zaljev (fjord), sve dok snažna olujna plima nije erodirala pješčani sprud koji je odvajao fjord od Sjevernog mora. To je Vendsyssel-Thy (Sjeverni Jutland) pretvorilo iz poluotoka u otok, a Limfjord u kanal.

Godine 2026. nalazišta fosila riba u zapadnom Limfjordu (litice Hanklit i Knudeklit) prepoznati su kao UNESCO-va svjetska baština pod nazivom „Fosili koštunjača u zapadnom Limfjordu – evolucija i prilagodba klimi u najranijem eocenu”.[1]

Zemljopisne odlike

Datoteka:Limfjorden zs 1 ubt.JPG
Limfjord na najužem dijelu, kod Aalborga.

Limfjord se sastoji od jezerskih proširenja (limfjord) povezanih uskim, vijugavim kanalima, te odvaja otok Vennsyssel-Thy od poluotoka Jutlanda. Prevladavajuća dubina mu je 3-5 m (oko 5 do 9 metara zapadno od Aalborga i oko 10 metara istočno od grada) s najvećom dubinom od 24 m kod Hvalpsunda.

U Limfjordu se nalazi više od 90 otoka, od kojih su najveći Mors, Venø, Livø i Fur.

Važna luka Aalborg dostupna je velikim brodovima s istoka, gdje se nalazi redovito očišćen i djelomično kanaliziran plovni put. Aalborg je željezničkim i cestovnim povezan mostom (Limfjordsbroen) preko Limfjorda s gradom Nørresundbyjem na Vennsyssel-Tyju, te tunelom (Limfjordstunnelen) s europskom autocestom E45 koja ga spaja s istokom. Ostale značajne luke su Thisted, Nykøbing Mors, Skive, Løgstør, Struer, Lemvig i Thyborøn, a tjesnacem prolaze brojne trajektne linije.

Limfjord je ribolovno područje (haringa, jegulja), posebno su slavne njegove velike dagnje (Mytilus edulis), a kamenice se love u zapadnom dijelu fjorda.[2]

Fosili koštunjača u zapadnom Limfjordu

Obalne litice Limfjorda, Hanklit i Knudeklint, smještene u zapadnom Limfjordskom moru, sadrže neke od najbolje očuvanih fosila riba koštunjača (Osteichthyes) na svijetu. One predstavljaju najstarija i najvažnija nalazišta za razumijevanje rane evolucije i diverzifikacije modernih riba koštunjača (Teleosta) nakon masovnog izumiranja krajem krede. Sačuvan unutar naslaga bogatih dijatomitima i slojeva vulkanskog pepela, izniman fosilni zapis obuhvaća paleocensko-eocenski termalni maksimum (PETM) i naknadno razdoblje hlađenja, pružajući jedinstvene dokaze o biotičkim odgovorima na velike klimatske promjene.[1]

UNESCO-ID Ime Koordinate Površina Slika
1758-001 Hanklit 56°53′44.3364″N 08°45′07.0632″E / 56.895649°N 8.751962°E / 56.895649; 8.751962 3,8 ha Datoteka:Mors Limford Hanklit Moler and prehistoric Ash layers (4).jpg
1758-002 Knudeklint 56°50′17.5776″N 08°57′52.7508″E / 56.838216°N 8.964653°E / 56.838216; 8.964653 3,2 ha Datoteka:Fur cliffs.jpg

Ova mjesta sadrže obilne i iznimno dobro očuvane morske i kopnene fosile, uključujući ribe, morske kornjače, ptice, kukce, biljke i mikrofosile, nudeći neusporediv uvid u najraniju eocensku biosferu. Čuva između 25 i 29 ribljih redova i više od 80 vrsta riba, dokumentirajući evoluciju i prilagodbu ranih modernih ribljih linija tijekom razdoblja brzih promjena u okolišu.[1]

Izvori

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja


  1. 1,0 1,1 1,2 The Bony Fish Fossils of the Western Limfjord – Evolution and Climate Adaptation in the Earliest Eocene, službene stranice UNESCO-a (eng.) Pristupljeno 25. kolovoza 2026.
  2. The MaBenE research project, nioo.knaw.nl, arhivirano iz izvornika 12. svibnja 2005. (eng.) Pristupljeno 25. kolovoza 2026.