Hyoscyamus pusillus
| Hyoscyamus pusillus | |
|---|---|
| H. pusillus, ilustracija. H. pusillus, ilustracija. | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Solanales |
| Porodica: | Solanaceae |
| Rod: | Hyoscyamus |
| Vrsta: | H. pusillus |
| Dvojno ime | |
| Hyoscyamus pusillus L. | |
Hyoscyamus pusillus je niska jednogodišnja vrsta bunike iz porodice pomoćnica, prepoznatljiva po žutim cvjetovima s tamnoljubičastim grlom i napuhnutoj čaški u plodu. Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je južna europska Rusija do Mongolije i Arapskog poluotoka.[1]
Ime
Epitet pusillus na latinskom znači „vrlo malen” ili „sitni”, a odnosi se na nizak rast ove vrste u usporedbi s krupnijim bunikama.
Morfologija
Hyoscyamus pusillus je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice pomoćnica. Obično naraste 6–35 cm, rjeđe do 60 cm visine. Korijen je tanak i odrvenio. Stabljike su polegle ili uspravne, razgranjene ili nerazgranjene pri osnovi, najčešće žljezdasto dlakave, katkad gotovo gole.[2]
Listovi su većinom pri osnovi stabljike, jajoliki, duguljasti, lancetasti ili jajoliko lancetasti. Veliki su oko 3–10 × 0,5–3 cm, a zajedno s peteljkom u nekim opisima 10–95 × 8–37 mm. Osnova im je sužena i silazi niz peteljku ili stabljiku. Rub može biti cijel, nazubljen, vijugav, perasto režnjevit ili perasto razdijeljen, s dva do četiri para trokutastih režnjeva. Vrh je tup do ušiljen, a površina je dlakava.[2]
Cvjetovi su pojedinačni, pazušni, gotovo sjedeći ili na kratkim stapkama dugim 3–5 mm; u plodu stapka može biti duga do oko 3 mm. Čaška je cjevasto ljevkasta do cjevasto zvonasta, u cvatu duga oko 0,8–1,4 cm, blijedozelena, žljezdasto dlakava i jasno žilnata. Režnjevi čaške su nejednaki, trokutasto šilasti do igličasti, dugi oko 4–6 mm.[2]
Vjenčić je ljevkast, žut, iznutra često ljubičasto nahukan ili s tamnoljubičastim grlom, te je malo duži od čaške. Režnjevi vjenčića su donekle nejednaki. Prašnici su uključeni u vjenčić ili tek slabo vire; prašnice su žute, a prašničke niti dlakave, katkad ljubičasto nahukane. Vrat tučka je linearan, a njuška glavičasta, smještena malo ispod prašnica.[2]
U plodu se čaška povećava, napuhuje i postaje cjevasto ljevkasta, duga oko 2–2,7 cm; režnjevi su rašireni ili malo povinuti. Plod je piksidij, odnosno tobolac koji se otvara poklopcem, dug oko 4,5–7 mm, široko cjevast do cilindričan, smeđkastožut. Sjemenke su brojne, spljoštene, bubrežaste do gotovo bubrežaste, duge oko 1–1,2 mm, sivkaste, sitno mrežasto-jamičaste do naborane.[2]
Cvjeta od travnja do lipnja, a plodi od lipnja do kolovoza.[2]
Utjecaj melatonina na kalusne kulture
U istraživanju kulture tkiva iz 2022. ispitivan je učinak melatonina na četveromjesečne kalusne kulture Hyoscyamus pusillus u normalnim uvjetima i u uvjetima simulirane suše. Sušni stres izazvan PEG-om smanjio je rast i fiziološke pokazatelje kalusa te povećao oksidativni stres, vidljiv kroz porast sadržaja vodikova peroksida i malondialdehida.[3]
Dodavanje melatonina ublažilo je negativne učinke sušnog stresa. U tretiranim kulturama zabilježeni su bolji rast, veća stabilnost membrana, veći relativni sadržaj vode i pojačana aktivnost antioksidacijskih enzima, uključujući superoksid-dismutazu i katalazu. Melatonin je također utjecao na nakupljanje sekundarnih metabolita, osobito fenolnih i flavonoidnih spojeva.[3] Rezultati se odnose na laboratorijske kalusne kulture, a ne na izravnu medicinsku uporabu biljke.
Sinonimi
Heterotipski:
- Hyoscyamus micranthus Ledeb. ex G.Don in Gen. Hist. 4: 472 (1838)
- Hyoscyamus pungens Griseb. in Spic. Fl. Rumel. 2: 52 (1844)