Vodenjak (mitologija)
Vodenjak je u slavenskoj mitologiji muški vodeni duh ili demon koji boravi u dubokim vodama, virovima rijeka, na ušćima rijeka, pored vodenica, u jezerima, močvarama itd. (slično, ali ne jednako biće kao vodanoj).
Vodenjaci su se često prikazivali kao zli duhovi koji su vrebali na ljude želeći ih utopiti. No, u pričama se često prikazuju kao stroga, ali pravedna bića.
Etimologija
Kod većine slavenskih naroda, naziv potječe iz korijena vod-, jer vodenjak stanuje u vodi.
Rasprostranjenost mita
Prvi pisani zapis o vodenjaku potječe iz 14. stoljeća.
U mitologiji se pojavljuje najviše kod Hrvata, Srba, Slovenaca i drugih Istočnih i Zapadnih Slavena, ali i kod drugih srednjoeuropskih narodima, iako mnogo manje. Kod Mađara, postoji viziember (vodeni čovjek) koji živi u rijekama, jezerima i bunarima, a nastaje od utopljenika. Kod Južnih Slavena, obično se poistovjećuje, pod utjecajem kršćanstva, s vragom koji ima neka obilježja vodenog duha.
Mitologija
Izgled
U različitim područjima se prikazuje na različite načine. Uvijek se radi o muškarcu koji živi pod vodom, često je gol, dlakav i bradat, zelene kose, ponekad i s rogovima ili jednim roščićem i kozjim nogama, dok mu se nekad donji dio tijela prikazuje kao riblji, a gornji kao u dlakavog muškarca dugih noktiju. Često je veći od prosječna čovjeka, ali rjeđe, u nekim krajevima govori se i o patuljku. U nekim legendama, vodenjak može mijenjati oblik i pretvoriti se u psa, ovna, zmiju, jelena, ribu ili u malo dijete koje plače.
Ponašanje i druga vjerovanja
Vodenjaka se ljudi boje, jer on odvlači nepažljive u dubinu. U vodi, vodenjak ima ogromnu snagu, ali ona slabi kad ga se izvuče na suho. U nekim krajevima Hrvatske, posebno u unutrašnjosti, česte su legende o vodenjaku koji ne dira ljude na obali rijeke, osim ako se netko kupa u podne. Nekad živi i u bunarima, pa su se tako djeca plašila da ne gledaju u bunar, jer će ih vodenjak povući i utopiti.
Postoje i pozitivna vjerovanja o ovom biću. U mnogim pričama prikazan je kao pravedan i mudar. Katkad pomaže i ribarima. No, zbog utjecaja kršćanstva obično je u legendama prikazan kao vrag ili demon koji nema nikakvih dobrih namjera.
Prema nekim predajama, vodenjak uzima rusalku za ženu ili ugrabi neku djevojku pa je odvede u svoje podvodno kraljevstvo. Sa ženama je često imao i spolnih veza, pogotovo ako bi one htjele neku uslugu od njega, jer nije bio ravnodušan prema njima.
Protiv vodenjaka može se zaštititi molitvom i raznim sakralnim formulama, svetom vodom, češnjakom ili paprati. Također, da bi se izbavio od njega, čovjek mu može zadati tešku zagonetku na koju ovaj neće uspjeti odgovoriti.
Običaji
Da bi udobrovoljili vodenjaka, slavenski narodi su mu katkad prinosili žrtvu, prvi ulov ribe ili neku životinju, kruh, sol, novac i slično. Ribari su posebno davali žrtvu vodenjaku za bogat ulov.