Dinastija Sachsen-Coburg-Gotha

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 77362 od 30. kolovoza 2021. u 12:52 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
Dinastija
Sachsen-Coburg-Gotha
Grb dinastije Sachsen-Coburg-Gotha
Grb dinastije Sachsen-Coburg-Gotha
Država Njemačka
Belgija
Portugal
Bugarska
Ujedinjeno Kraljevstvo
Etničko podrijetlo Nijemci
Matična kuća Dinastija Wettin
Mlađe linije Windsori
Sachsen-Coburg-Gotha-Koháry
Braganza-Sachsen-Coburg-Gotha
Naslovi Vojvoda Sachen-coburg-Gotha
Kralj Belgije
Kralj Portugala
Kralj Bugarske
Kralj Ujedinjenog Kraljevstva
Osnutak 1826.
Osnivač Ernest I., vojvoda Sachsen-Coburg-Gotha
Svrgnuće Sachsen-Coburg-Gotha (1918.)
Zadnji vladar Simeon II.

Sachsen-Coburg-Gotha, njemačka vladarska dinastija čiji su članovi vladali velikim brojem europskih država. Danas su potomci dinastije na vlasti u Belgiji i Velikoj Britaniji.

Povijest

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dinastija Wettin

Dinastija je nastala kao ogranak dinastije Wettin, koja je izrodila nekoliko europskih dinastija. Prvim članom se smatra Ernest III. od Sachsencoburga i Salfelda koji je vojvodstvo Salfeld zamijenio za Gothu. Ernestov brat Leopold je izabran za prvog kralja Belgije. Leopoldovi potomci, danas sa Albertom II. na čelu, sjede na belgijskom tronu od 1831. godine. Leopoldova kći Šarlota je brakom bila carica Meksika.

Ernestov sin Albert je oženio kraljicu Viktoriju od Ujedinjenog Kraljevstva. Njihov sin, Edvard VII., je pripadao dinastiji Sachsen-Coburg-Gotha. Međutim, Prvi svjetski rat uzrokovao je anti-njemačko raspoloženje u Ujedinjenom Kraljevstvu, te je kralj Đuro V. odlučio promijeniti ime dinastije u Windsor. Dinastija Windsor je tako ogranak dinastije Sachsen-Coburg-Gotha, a vjerojatno je da će posljednji patrilnearni član dinastije Sachsen-Coburg-Gotha u Ujedinjenom Kraljevstvu biti Elizabeta II.

Ernestov rođak je oženio kraljicu Mariju II. Portugalsku i, prema portugalskom zakonu, postao de jure uxoris kralj kao Ferdinand II. nakon rođenja njihovog prvog dijeteta. Dinastija Sachsen-Coburg-Gotha je tako nakon Marijine smrti zavladala Portugalom. Posljednji član dinastije koji je vladao Portugalom je bio kralj Manuel II.

Godine 1826. Ferdinand od Sachsencoburga i Gothe je naslijedio slovačku kneževinu svoga punca, te su pripadnici ove dinastije zavladali prostorima današnje Slovačke.

Još jedan član dinastije o kojoj je riječ, također po imenu Ferdinand, izabran je za cara Bugarske. Današnja glava bugarskog ogranka dinastije je Simeon Sachsen-Coburg-Gotha, bivši car Bugarske koji je vladao kao Simeon II. prije nego što su ga zbacili komunisti, a danas služio je i kao demokratski izabrani premijer pod imenom Simeon Sachsencoburggothaevski.

Popis vladara iz dinastije Sachsen-Coburg-Gotha

Kneževska linija

  • Ernest I. (1826.–1844.)
  • Ernest II. (1844.–1893.)
  • Alfred (1893.–1900.)
  • Karlo Eduard (1900.–1918.)

Belgijski kraljevi

  • Leopold I. (1831.-1865.)
  • Leopold II. (1865.-1909.)
  • Albert I. (1909.-1934.)
  • Leopold III. (1934.-1951.)
  • Baudoin (1951.-1993.)
  • Albert II. (1993.-2013.)
  • Filip (2013.-....)

Britanski kraljevi

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dinastija Windsor

Bugarski kraljevi

Portugalski kraljevi

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Braganza
  • Marija II. (1834.-1853.) i Ferdinad II. (1836.-1853.)
  • Petar V. (1853.-1861.)
  • Ludovik I. (1861.-1889.)
  • Karlo I. (1889.-1908.)
  • Manuel II. (1908.-1910.)

Vanjske poveznice

bg:Сакс-Кобург и Гота fr:Duché de Saxe-Cobourg et Gotha id:Sachsen-Coburg-Gotha no:Sachsen-Coburg-Gotha pl:Saksonia-Coburg-Gotha simple:Saxe-Coburg and Gotha sv:Sachsen-Coburg-Gotha th:ซัคเซิน-โคบูร์กและโกทา