Zasjedanje Velikog sabora Hrvatske 1861.

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 763620 od 27. travanj 2026. u 15:26 koju je unio Suradnik10 (razgovor | doprinosi) (Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Zasjedanje Velikog sabora Hrvatske 1861.''' počelo je prvom sjednicom 15. travnja 1861. godine. Sabor Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije<ref>Ivan Kosnica: [https://hrcak.srce.hr/file/483057 ''Godine 1860./1861. i državljanstvo u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji '']. Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Vol. 46 br. 2, 2025. , str. 351.</ref> odnosno, ''Veliki sabor Hrvatske'' je na...«.)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Zasjedanje Velikog sabora Hrvatske 1861. počelo je prvom sjednicom 15. travnja 1861. godine. Sabor Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije[1] odnosno, Veliki sabor Hrvatske je na zasjedanju pokazao snažnu svijest o hrvatskoj državnoj individualnosti i o Saboru kao nositelju suvereniteta hrvatske države i nacije, nadišavši po svjesnosti saborsko zasjedanje iz 1848., po iznesenom programu ujedinjene i samostalne Hrvatske u sklopu Habsburške monarhije preuređene na načelima federalizma. [2]

Ovo zasjedanje je postavilo temelje suvremene Hrvatske, donijevši zakone odnosno potaknuvši buduće odluke o stvaranju suvremene uprave i sudstva, osnivanju akademije znanosti i sveučilišta, uređenju sustava srednjeg školstva i t.d. Na ovom zasjedanju su se oblikovale prve suvremene hrvatske političke stranke, koje su se razdvojile na bitnim državnopravnim pitanjima:[2]

  • Narodna stranka, koja je pratila tradiciju ilirizma preporodnog doba, stajala na poziciji austroslavizma i federalizma. 1848. raskinuta sveza s Ugarskom dolazila je u obzir obnove zbog pragmatičnog razloga, radi zajedničkog otpora bečkom centralizmu i pred opasnošću od njemačke prevlasti u Monarhiji, uz uvjet priznanja političke individualnosti u Monarhiji.
  • Unionistička stranka, bila je na poziciji zajednice s Ugarskom po svaku cijenu.
  • Stranka prava, koja je bila za samostalnu Hrvatsku, a kao jedina mogućnost sveze s ostalim zemljama u Monarhiji tek kroz zajedničku vladarevu osobu.

Sabornici su tražili ujedinjenu Hrvatsku: sjedinjenje Dalmacije s ostatkom Hrvatske te ukidanje i razvojačenje Vojne krajine. Vladar je dopustio da radu Sabora nazoče zastupnici izabrani u Vojnoj krajini dok je Sabor raspravljao o državnopravnim pitanjima. Svi su bili protiv bečkog centralizma i odbili su da Sabor pošalje zastupnike u središnji parlament. Zbog potonjeg je Sabor raspušten.[2]

Izvori

  1. Ivan Kosnica: Godine 1860./1861. i državljanstvo u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji . Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Vol. 46 br. 2, 2025. , str. 351.
  2. 2,0 2,1 2,2 Na današnji dan, 15. travnja 1861. započelo je zasjedanje Hrvatskog Sabora, tzv. "Velikog sabora Hrvatske". . Hrvatska povijest na Facebooku. 15. travnja 2021. Pristupljeno 27. travnja 2026.