Kuki-Čin

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 76267 od 30. kolovoza 2021. u 09:49 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Kuki-Čin. Za druga značenja pogledajte Kuki-Čin jezici.

Kuki-Čin, poveća grupa naroda i plemena iz Burme i Indije i dva predstavnika u Bangladešu, jezično svrstani široj skupini kuki-chin-naga, koja je ogranak tibetsko-burmanskih jezika i pripada velikoj kinesko-tibetskoj porodici. Kuki-Čin narodi dobivaju ime po glavnim plemenskim skupinama, Kuki i Čin (Chin), koji se dalje granaju na brojna plemena. Tradicionalno žive izolirano u malenim selima po džungli i bambusovim šumama koje ih opskrbljuju njihovim glavnim građevinskim materijalom. Svako selo predvođeno je vlastitim poglavicama. Bave se uzgojem riže, lovom, te držanjem svinja, bivola, koza i peradi.

Plemena

Aimol, Anal, Baite, Bangjogi (Bawmzo, bawm), Belalhut, Biate (Biete), Cha (Chakma), Changsan, Chawhte, Chawrai, Chhalya, Chinme, Chinbok, Chinpun, Chiru, Chongloi, Chongthu, Chothe, Darlong, Dawn, Dine, Doungel, Fanai, Fun, Gamalhou, Gangte, Guite, Hajango, Hangsing, Hanneng, Haokip (Haupit), Haolai, Hengna, Hmar, Hnamte, Hongsung, Hrangkhawl, (Rangkhol), Jangtei, Jongbe, Kaihpen, Kamhau, Kawm, Khareng, Khawchung, Khawlhring, Khawathlang (Khothalong), Khelma, Khephong, Khiangte, Kholhou, Khumi, Khyang (Asho, Khiang), Kipgen, Koireng (Koren, Kolren), Kom, Kuki, Kuntei, Lai (Haka Chin), Laifang, Lakher (Mara), Lamkang, Langrong, Lenghtang, Lentei, Lhanghal, Lhangum, Lhoujem, Lhouvum, Lhungdim, Lhungum, Lupheng, Lunkim, Lushai (Mizo, Lushei), Makan, Mangiel (Mangjol), Maring, Mate, Milhem, Miria, Misao, Mizel, Monsang, Moyon, M'ro (Khuami), Mualthum, Munn, Namte, Ngawn Chin, Paite (Paitu), Pangte, Pankhu (Pangkhua), Pante, Pawi, Pawite, Purum, Ralte, Rangchan, Rangkhol, Renthlei, Riang, Sairhem, Selnam, Shendus (Yindu), Simte, Singsit, Singson, Sitlhou, Siyin (Sizang), Sukte (Sokte), Tarao, Tashon (Tlaisun), Thado, Thangluya, Thangngeu (Thangew), Tikhup, Tlau, Tloanglau, Touthang, Uibuh, Vaiphei, Vangchhia, Welaung, Zawngte, Zou, Zotung.

Vanjske poveznice

br:Yezhoù koukiek-tchinek