Toggle menu
243,3 tis.
110
18
643,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Široka Kula

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 75227 od 30. kolovoz 2021. u 06:55 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Predložak:Naselje u Hrvatskoj

Široka Kula je selo u Ličko-senjskoj županiji.

Zemljopis

Nalazi se na 44° 36' 55" sjeverne zemljopisne širine i 15° 27' 24" istočne zemljopisne dužine, 3 km od Ličkog Osika i 11 km sjeveroistočno od grada Gospića, kojem upravno pripada.

Stanovništvo

  • 1971. - 896 (Srbi - 580, Hrvati - 289, Jugoslaveni - 6, ostali - 21)
  • 1981. - 658 (Srbi - 366, Hrvati - 225, Jugoslaveni - 61, ostali - 6)
  • 1991. - 553 (Srbi - 346, Hrvati - 184, Jugoslaveni - 13, ostali - 10)
  • 2001. - 130
  • 2011. - 116 [1]

Povijest

U selu i okolici ima arheoloških nalaza iz halštatskoga (tumul Vranića gomila iz 14. do 15. st.) i iz starorimskoga doba (grobovi, natpisi, putokaz). U blizini je Gradina (Razvala), velika ovalna građevina s kulama za koju se smatra da je vjerojatno starorimskoga podrijetla. Popis stanovništva Like i Krbave iz 1712. bilježi da u Širokoj Kuli živi 59 vlaških obitelji.[2] U Širokoj Kuli župa je osnovana 1860. godine. Crkva posvećena sv. Mateju sagrađena je 1734. godine. Od 1769. vode se matice.[3]

Zanimljivost je da je nekoliko Kuljana poginulo u havariji Titanica. Sve do Domovinskog rata i progona postojala je pjesmarica s lijepim pjesmama o Titanicu. U Drugom svjetskom ratu u Širokoj Kuli četnici su pobili 162 Hrvata. U Kuli je bilo Oreškovića u tri kulska zaselka, a Strilića je bio jedan zaselak koga nakon Drugog svjetskog rata više nema, jer u njemu već pola stoljeća više nitko ne živi. Koji kilometar istočno od Oreškovića zaselak je Brdo Ćaćića koji je danas pust. Mnogi su odselili u Ameriku ili otišli na prehranu u Slavoniju.[4]

Crkva i župni stan razoreni su 1948. godine miniranjem. Radi očigledne namjere etničkog čišćenja ovog dijela Like od Hrvata i zatiranja katoličanstva i Katoličke Crkve koja je oduvijek bila čuvarica hrvatske kulture, nikako se nije moglo od vlastiju poslije dobiti dopuštenje za obnovu.[3]

Za vrijeme srbijanske agresije i velikosrpske pobune, selo je teško stradalo. Maskirani lokalni pobunjeni Srbi (pripadnici četničkih formacija i milicije t.zv. "SAO Krajine") su 13. listopada 1991. počeli s pokoljem u Širokoj Kuli, koji je potrajao nekoliko dana. Kako je u Širokoj Kuli i Vukavi, bilo mnogo mješovitih brakova, Hrvati su se nadali da im domaći Srbi ne će nanijeti nikakvo zlo, ali su se prevarili. Skupina Hrvata Kuljana (iz obitelji Nikšić, Hećimović i Strilić) i jedan Hrvat iz Podlapca uspjeli su pobjeći i župnik je tek od tih izbjeglica 30. rujna u Kriznom štabu u Perušiću doznao šta je bilo.[5] U ratu je porušeno i groblje. Tek poslije oslobodilačke akcije Oluje izgrađena nova crkva sv. Mateja i obnovljeno groblje porušeno u agresiji na Hrvatsku.[3]

Poznate osobe

Jedno vrijeme je u Širokoj Kuli župnikom bio i hrv. filozof i pisac Fran Binički.

Iz Široke Kule je bio Marko Orešković-Krntija, hrvatski partizan, jedan od organizatora antifašističkog ustanka u Hrvatskoj, narodni heroj Jugoslavije.

Izvori

  1. Pogreška u citiranju: Nevažeća <ref> oznaka; nije zadan tekst za izvor DZS
  2. http://www.skdprosvjeta.com/pdf/9.pdf Karl Kaser, POPIS LIKE I KRBAVE 1712. GODINE, (prijevod s njemačkog: Sanja Lazanin), 2003. str. 19
  3. 3,0 3,1 3,2 Župa Široka Kula - Sv. Matej, Župa sv. Josipa, Lički Osik. Pristupljeno 14. lipnja 2017.
  4. Lika Press Gospić: Uz 100. obljetnicu potonuća Titanica: Ličani i Titanic, Ličke novine, 15. travnja 2012. arhiv Pristupljeno 14. lipnja 2017.
  5. Lički pop Alojzije Kukec: Ratni vihor u Gospiću i okolici, ur. i predgovor Goran Moravček, Issuu.com, Nakladnik Inicijativa za zaštitu baštine Kastav, 2013., ISBN 978-953-56683-3-6, str. 39
  • CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

Vanjske poveznice