Katukina do Juruá
Katukina do Juruá (Katukína, Katukina Pano, Catuquina, Catukina, Katukina do Juruá, Katukina do Acre, Wanináwa), pleme američkih Indijanaca porodice Panoan u tropskim šumama doline rijeke rio Juruá brazilskih države Acre i Amazonas. Catuquine se ne smiju pobrkati sa plemenom Katukina porodice Arawakan i Katukinama porodice Catuquinean i pleme Catuquinarú (porodica Tupian). Danas su smješteni na dva rezervata Terra Indígena do rio Gregório i Terra Indígena do rio Campinas.
Ime
Ime Katukina prema Paul Rivetu (1920) označava pet različitih plemena koja pripadaju u nekoliko različitih porodica. Dva plemena koja pripadaju porodici Panoan ovim imenom sebe ne nazivaju, već su im ga dale brazilske vlasti. Jedna od njih dviju sebe naziva Shanenawa, a nastanjena je blizu grada Feijó.
6 lokalnih Panoanski Katukina skupina (često nazivanim klanovima) nazivaju se Wanináwa, Varinawa, Satanawa, Kamanawa, Numanawa i Nainawa i žive na rio Grégório [1]. Od navedenih Waninawa, Kamanawa i Nainawa naseljene su na lijevoj obali rio Grégório, kod ušća rijeke rio Reconquista, a Yawanaua, Iskunaua, Rununaua, Vanunaua, Eskinaua, Viunawa na gornjoj Juruá, na rio Catuquina pritoci Tarauace i na gornjoj Envira[2].
Jezik
Jezik katukina-pano zove se i Waninnawa[3], član je porodice panoan a ima nekoliko dijalekata kojima se služe, ili su se služiliArara (Shawanawa), Ararapina, Araráwa (Araraua), Saninawa (Saninaua), Saninauaca. Po jeziku se Katukína Wanináwa razlikuju od Katukina Shanenawa (Katukina de Feijó), sa rijeke rio Envira u općini Feijó na aldeji Morada Nova. Dans se jezik ovih Shanenawa vodi kao neklasificiran[4]
Klan
- Varinawa (povo do Sol, ili narod sunca),
- Kamanawa (povo da Onça, ili jaguarov narod), ili Katukína do Acre;
- Satanawa (povo da Lontra, ili vidrin narod),
- Wanináwa (povo da Pupunha; narod palme Bactris gasipaes. Španjolci je nazivaju chonta),
- Nainawa (povo do Céu, ili nebeski narod)
- Numanawa (povo da Juriti, narod-/ptice/juriti. jedna je vrsta goluba (porodica Columbinae) latinskog naziva Leptotila verreauxi, u engleskom poznata kao white-tipped Dove, a u španjolskom paloma arroyera).
Literatura
- CUNHA, Manuela Carneiro da; ALMEIDA, Mauro Barbosa de (Orgs.). Enciclopédia da floresta - o Alto Juruá : práticas e conhecimentos das populações. São Paulo : Companhia das Letras, 2002. 736 p.
- LIMA, Edilene Coffaci de. Katukina : história e organização social de um grupo pano do Alto Juruá. São Paulo : USP, 1994. (Dissertação de Mestrado)
- RIVET, Paul. Les Katukina, étude linguistique. Journal de la Société des Américanistes, Paris : Société des Américanistes, v. 18, p. 55-63, 1920.