Križar (valuta)
Za druga značenja, pogledajte Križar.| Korisnik | Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija |
Križar je bila hrvatska nacionalna valuta u doba bana Josipa Jelačića tijekom 1848. i 1849. godine.[1]
Opći podatci
Križari su bili tiskani na papiru, a kovanice lijevane od bakra. Ime je dobio po bečkom novcu kreuzeru (krajcaru) na koji je sličio. Kovani su u zagrebačkoj kovnici novca, koja je za ovu prigodu proradila nakon nekoliko stoljeća. Kovanje križara dogodilo se je u trenutku kad je Ugarska pala u nemilost Austrije i svih odanih pristaša habsburške krune, jer je pošla u rat za neovisnost, pritom ne davajući prostora ostalim narodima koji su se našli u njoj. Pohodom hrvatskih postrojba na Ugarsku Hrvatska se je oslobodila ugarskih političkih i gospodarskih pritisaka te je mogla slobodnije voditi svoju gospodarsku i monetarnu politiku. Dok je prva okolnost bila u pravcu smjeti, druga okolnost bila je u pravcu morati, jer zbog ratnih okolnosti iz bečke kovnice više nije redovno pristizao novac. Da bi se izbjegle pogibeljne posljedice po gospodarstvo, hrvatska vlada na čelu s banom Josipom Jelačićem morala je upustiti se u projekt tiskati svoj papirnati i kovati bakreni novac.[1]
Poslije dvije godine stigao je izravni nalog od državnog vrha iz Beča da se sve novčanice moraju uništiti, jer je jedino vlada (austrijski car) smio proizvoditi svoj novac.[1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Jelačićevi križari . Arheološki muzej u Zagrebu na Facebooku. 27. ožujka 2021. Pristupljeno 31. ožujka 2026.
| ||||||||||||||||||||