Sergej Bubka

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 72741 od 30. kolovoz 2021. u 00:00 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Osvojene medalje
  1. Preusmjeri Predložak:Medalje šport
Center
Sergej Bubka
zlato SP Helsinki 1983. SSSR
zlato EP Stuttgart 1986. SSSR
zlato SP Rim 1987. SSSR
zlato OI Seoul 1988. SSSR
zlato SP Tokio 1991. SSSR
zlato SP Stuttgart 1993. Ukrajina
zlato SP Göteborg 1995. Ukrajina
zlato SP Atena 1997. Ukrajina
Spomenik u Bubkinu čast u Donecku

Sergej Nazarovič Bubka (ukrajinski : Сергій Назарович Бубка - Serhij Nazarovyč Bubka, 4. prosinca 1963.) je bivši sovjetski i ukrajinski atletičar u disciplini skok motkom.

Osvojio je 6 uzastopnih svjetskih prvenstava u atletici, zlato na Olimpijskim igrama 1988. i 35 puta je postavljao svjetske rekorde u skoku motkom (17 puta na otvorenom i 18 puta u dvorani). Prvi je atletičar koji je preskočio 6 metara i za sada jedini koji je preskočio 6,10 metara. Smatra se najboljim skakačem s motkom kao i jednim od najboljih svjetskih atletičara svih vremena. Trenutno drži svjetski rekord u skoku s motkom na otvorenom sa 6,14 metara, koji je postavio 31. srpnja 1994. u Sestriereu [1] a svjetski rekord u dvorani od 6,15 metara, koji je postavio 21. veljače 1993. u Donecku držao je 21 godinu[2][3] .

Životopis[uredi]

Sergij Bubka je rođen i odrastao u gradiću Luhansku (onda zvanom Vorošilovgrad ) . Njegov otac je bio vojnik, a mati medicinska sestra. Bubka je izjavio da nijedno od njih dvoje nije bilo aktivno športom. Stariji brat Vitalij Bubka je također bio skakač s motkom i nastupao je za Sovjetski Savez i Ukrajinu. Sergej je imao natjecateljski duh koji je kanalirao u nekoliko športova, sve dok nije upoznao trenera skoka motkom Vitalija Petrova. Sa ovom disciplinom se počeo baviti u 11. godini, kada je ušao u Dječju i omladinsku športsku školu Dinamo u Vorošilovgradu, gdje ga je trenirao Petrov.[4]Godine 1978, sa 15 godina, Bubka se preselio u Doneck sa Petrovim, gde je imao bolje uvjete za trening.

Športska karijera[uredi]

Sergej Bubka je u svijet međunarodnih atletskih natjecanja ušao 1981. sudjelovanjem na europskom prvenstvu u atletici za juniore, gdje je osvojio 7. mjesto. Ali tek je svjetsko prvenstvo u atletici 1983. u Helsinkiju bilo ulaz u svijet najboljih atletičara, na kom je relativno nepoznati Bubka osvojio zlatno odličje skokom od 5,70 m.

Svjetski rekord je prvi put oborio skokom od 5,85 metara 26. svibnja 1984., a poboljšao ga je sljedeće nedjelje na 5,88 m. Mjesec dana kasnije je preskočio 5,90 m. Bubka je doslovno dominirao u ovoj diciplini, ali nije imao sreće osvojiti zlato na Ljetnim olimpijskim igrama 1984. u Los Angelesu jer je Sovjetski Savez bojkotirao te Igre. Zlato na igrama u Los Angelesu osvojio je Francuz Pierre Quinon.

Bubka je preskočio 6,00 metara 13. srpnja 1985. u Parizu, a ta visina se dugo smatrala nedostižnom i tom prilikom je popravio osobni rekord za 6 cm. Zlato osvojeno u Helsinkiju obranio je 1987. na svjetskom prvenstvu 1987. u Rimu, a jedino olimpijsko zlato Bubka je osvojio na Igrama u Seulu 1988. Bubka je 15. ožujka 1991. u San Sebastianu preskočio visinu od 6,10 m i za sada je jedini športaš kome je to uspjelo. Zlato osvojeno u Helsinkiju i Rimu je obranio na svjetskom prvenstvu 1991. u Tokiju. Olimpijske igre 1992. u Barceloni su bile veliko razočaranje jer iz 3 pokušaja nije preskočio 5,30 m i ostao je bez odličja. Aktualni svjetski rekord u skoku motkom u dvorani postavio je 21. veljače 1993. u Donecku, a svjetski rekord na otvorenom od 6,14 m 31. srpnja 1994. u Sestriereu. Četvrto zlato na svjetskim prvenstvima osvojio je na svjetskom prvenstvu 1993. u Stuttgartu, a peto dvije godine kasnije na svjetskom prvenstvu 1995. u Göteborgu. Zbog povrede pete nije branio zlatnu medalju na Ljetnim olimpijskim igrama 1996. u Atlanti. Posljednje, šesto zlato na na svjetskim prvenstvima osvojio je 1997. na prvenstvu u Ateni. Bubka je sudjelovao na Olimpijskim igrama u Sidneyu, ali je ispao nakon 3 neuspješna pokušaja na visini 5,70 m. Profesionalnu športsku karijeru okončao je 2001.

Uspjesi na svjetskim prvenstvima u atletici[uredi]

  • svjetsko prvenstvo Helsinki 1983 - 5,70 m
  • svjetsko prvenstvo Rim 1987 - 5,85 m
  • svjetsko prvenstvo Tokio 1991 - 5,95 m
  • svjetsko prvenstvo Stuttgart 1993 - 6,00 m
  • svjetsko prvenstvo Geteborg 1995 - 5,92 m
  • svjetsko prvenstvo Atena 1997 - 6,01 m

Izvori[uredi]

Vanjske poveznice[uredi]