Opatijski tramvaj

Tramvajski promet u Opatiji
slika Opatijski tramvaj
Opće informacije
Država	Hrvatska
Grad	Opatija
Otvaranje	17. veljače 1908.
Ukidanje	31. ožujka 1933.
Infrastruktura
Duljina trase	12 km
Širina kolosijeka	1000 mm
Portal Tramvajski promet

Tramvajska linija Matulji-Opatija-Lovran projektirana je krajem XIX. stoljeća kao parni tramvaj, ali zbog bojazni hotelijera da će dim i buka parnih lokomotiva ometati goste to nije prihvaćeno. Linija u dužini 12 km puštena je u promet 1908. godine, a povezivala je željezničku stanicu Matulji - Opatija preko Voloskog s Opatijom i Lovranom. Tramvaj, odnosno mala električna željeznica kako su je nazivali, uveden je prvenstveno za potrebe prijevoza opatijskih hotelskih gostiju od vlaka do hotela. Uz putnička kola postojala su i teretna kojima se prevozio teret do skladišta u Opatiji.

Povijest

U siječanju 1904. inženjer Rzeppa Hugo iz Lobnitza započinje trasirati električnu željeznicu na relaciji Matulji–Volosko-Lovran. Ministarstvo za željeznice je 1907. izdalo građevinsku dozvolu za njenu gradnju te je tramvaj u rekordno kratkom vremenu bio instaliran. Pušten je u promet 17. veljače 1908. godine. Pruga je bila jednokolosječna te su zbog toga svakih nekoliko kilometara izgrađene mimoilaznice na kojima su se nalazile i postaje. Širina kolosjeka je bila 1000 mm, što je i danas standardna širana u većem djelu Europe. Tramvaj je koristio napon od 750 Volti istosmjerne struje. Iako je trasa od Matulja do Preluka dosta strma tramvaj nije koristio zupčanike za svladavanje strmine.

Opatijski tramvaj bio je u vlasništvu dioničkog društva Abbazianer Elektrizitäts- und Kleinbahngesellschaft iz Beča. Nakon I.svjetskog rata tramvajsko društvo prešlo je pod upravu Società Anonima Ferrovie Elettriche Secondarie Abbazia.

Tramvaj je prometovao do 1933. godine. Točno 1. travnja 1933. godine počelo se s demontažom tračnica, koje su brodom iz opatijske luke odvezene na Siciliju, dok su tramvajska kola prodana Ljubljani gdje su vozila do ukinuća tramvajskog prometa u Ljubljani 1958. godine.

Statistički podaci

• Dužina trase: 12 km
• Širina kolosjeka: 1000 mm
• Napon: 750 V istosmjerne struje
• Postaje: 27
• Najniža točka: 2 m n.v. (Ika, Ičići, Opatija)
• Najviša točka: 212m n.v.(Matulji)
• Prosječna brzina: 10 km/h
• Frekvencija polazaka: Svakim danom od 6 od 22 sata svakih 15 do 20 minuta
• Prva vožnja: 17. veljače 1908.
• Posljednja vožnja: 31. ožujka 1933.

Trasa i stajališta

Kolodvor Matulji - Opatija
Centar Matulja
Prodavaonica namještaja
Remiza
Črnikovica (Restoran Amfora)
Raskrižje Črnikovica - Štangerova
Crkva Sv.Ane
Gradska vijećnica
Lipovica
Hotel Belveder
Raskrižje Titova - Laginjina
Tržnica
Hotel Agava
Hotel Bristol
Hotel Imperijal
Slatina
Industrijski kolosjek u ul. V.Jože
Hotel Bellevue
Thalassotherrapia
Hotel Adriatic
Vila Elektra
Punta Kolova
Spoj obalnog puta i gl. ceste
Hotel Ičići
Ulaz u marinu
Ičići
Ika
Lovranska bolnica
Lovran

Galerija slika

• 
  Tramvaj ispred današnje Vijećnice grada Opatije
• 
• 
• 
  Tragovi tramvajske pruge na Željezničkom kolodvoru u Matuljima
• 
  Tunel ispod pruge u Matuljima kroz koji je prolazio Opatijski tramvaj
• 
  Tramvajska rozeta na Slatini

Izvori

• Informacije iz Muzeja grada Rijeke
• Roberto Žigulić, Stališ duša župe Veprinac 1875. – 1925.: Knjiga I – Poljane i Puharska