Stjepan Vilov

Stjepan Vilov (? - 2. srpnja 1747.) je bio hrvatski franjevac i jezikoslovac.

O Vilovu

Pripadao je budimskom krugu hrvatskih franjevačkih pisaca, zajedno sa Marijanom Jaićem, Mihovilom Radnićem, Matijom Petrom Katančićem, Grgurom Ćevapovićem, Grgurom Peštalićem, Emerikom Pavićem, Lovrom Bračuljevićem i ostalima, koji je uvelike pridonio razvitku kulture Hrvata u Ugarskoj u 18. i 19. stoljeću .

Autor je više priručnika za bogoslove na latinskom.

Uz Lovru Bračuljevića, Vilov je bio preteča rješenja u pravopisu na području hrvatskog Podunavlja, ali je doživio i širu primjenu u 18. stoljeću, i na područje Slavonije i Bačke u 18. stoljeću. U svom pravopisnom rješenju je spojio rješenja iz talijanskog i mađarskog pravopisa. Širenju tog pravopisnog rješenja su uvelike pridonijeli Stjepan Vilov i franjevac Jeronim Lipovčić.

Njegovo najznačajnije djelo mu je rasprava Razgovor prijateljski među kerstajaninom i ristjaninom, a tiskao ga je 1736. u Budimu, gdje je predavao filozofiju. Uz to je davao t.zv. "opomene", odnosno naputke kako treba pisati pojedine glasove, što je njegov veliki doprinos.

Povijest ga bilježi i kao svećenika u maloj hrvatskoj zajednici u mjestašcu Senandriji kod Budimpešte.

Djela

• Razgovor prijateljski među krstjaninom i ristjaninom (1736.)
• Tractatus de Deo uno et trino (rukopis)
• De sacra Scriptura (rukopis)
• Scripta theologica (rukopis)
• Philosophia naturalis seu phisica (rukopis)

Literatura

• Ante Sekulić: Pregled književnosti bačkih Hrvata : pristupna razmišljanja, Hrvatska revija 49/1999.

Vanjske poveznice

• Scrinia Slavonica Sudjelovanje slavonskih franjevaca u nacionalnom pokretu podunavskih Hrvata tijekom 19. i početkom 20. stoljeća
• Fabian-Handbuch Franziskanerkloster(Osijek)
• Croatica.hu Povijest Hrvata u Mađarskoj
• Matica hrvatska Hrvatska književnost BiH od XIV. do sredine XVIII. stoljeća (6)
• Hrvatski glasnik Dalmatinci na sjeveru Madžarske
• Akadémiai Kiadó - Studia Slavica Slovopis i pravopis fra Jeronima Lipovčića