Toggle menu
309,8 tis.
57
18
526,9 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Pajo Kujundžić

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 68213 od 27. kolovoz 2021. u 15:52 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Pajo Kujundžić (Subotica, 15. svibnja 1859. - 10. listopada 1915.) je bio bački hrvatski svećenik.

Rodio se u uglednoj subotičkoj obitelji Kujundžić koja je dala niz društvenih radnika (Nikola Kujundžić, Radoslav Kujundžić, Efrem Stipan Kujundžić, Ivan Kujundžić,[1]Ivan Jesse Kujundžić, Ilija Kujundžić)[2]

Školu je pohađao u rodnom gradu, a potom u Kalači, u sjemeništu. Kao svećenik je službovao u Bikiću i u Monoštoru, od 1885. radi u Subotici kao gimnazijski vjeroučitelj.
Za svog službovanja, došao je u poznanstvo sa preporoditeljem bačkih Hrvata biskupom Ivan Antunovićem.

Književnik Ante Sekulić u svom djelu Književnost podunavskih Hrvata u XX. stoljeću ga smatra prevodnikom među hrvatskim svećenstvom u Bačkoj [3].

Bio je podupirateljem subotičke Pučke kasine te urednikom Bunjevačko–šokačke Danice (subotičkog kalendara) za godinu 1884..

Osnivačem je Kola mladeži, društva osnovanog za čuvanje bunjevačkih narodnih običaja.

U političkom radu, Pajo Kujundžić je bio velikim borcem za hrvatska prava i hrvatsko nacionalno osvješćivanje, pišući rasprave o bunjevačkom pitanju.

U školstvu je doprinio svojom borbom za hrvatski jezik i njegovo uvođenje u škole, braneći to činjenicom koju je isticao, da su Bunjevci Hrvati, odnosno da Bunjevci govore hrvatskim jezikom.

Bio je sudionikom akcije 1913. godine, u kojoj je sa Mijom Mandićem, Blaškom Rajićem, Stipanom Vojnićem-Tunićem i drugima poduzeo da se otvori privatna škola na hrvatskom jeziku, s obzirom na poteškoće na koje su nailazili tamošnji Hrvati Bunjevci sa mađarskim vlastima, koje su vodile snažnu asimilatorsku politiku, ali i sa susjedima Srbima, čijim je kulturnjačkim krugovima, zadojenih velikosrpstvom, bilo važnije širenje nametanje srpske ideje, nego pomoć susjedima Hrvatima u kulturnoj i jezičnoj emancipaciji ("... novosadska "Zastava" prebacuje Srbima oko Matice srpske, što se nije povela propaganda među Bunjevcima da bi se priznali za Srbe"[4]).

Literatura o Paji Kujundžiću

  • Ante Sekulić: Književnost podunavskih Hrvata u XX. stoljeću
  • Ante Sekulić: Književnost bačkih Hrvata, Zagreb, 1970.
  • Matija Evetović: Život i rad Paje Kujundžića, 2007.

Izvori

  1. RASPRAVE ZJ, SV. 16 _(1990), str. 249 Ante Sekulić: OKO NAZIVA JEZIKA I PRAVOPISA BAČKIH HRVATA
  2. Ante Sekulić: Rasprave o jeziku bačkih Hrvata, Matica Hrvatska, str. 189)
  3. Zvonik S. Beretić: Pajo Kujundžić župnik župe sv. Jurja u Subotici (I.)
  4. Matija Poljaković: Pregled povijesti Hrvata Bunjevaca, Subotička Danica, 1971.

Vanjske poveznice

  • Zvonik S. Beretić: Pajo Kujundžić župnik župe sv. Jurja u Subotici (I.)
  • Radio-Subotica Predstavljanje knjige «Život i rad Paje Kujundžića»,