Trojstvo

Trojstvo ili Presveto Trojstvo je u kršćanstvu naziv za Boga kada se želi naglasiti nauk da je on jedan, a istovremeno se sastoji od tri osobe: Oca, Sina i Duha Svetog. To je jedna od temeljnih istina kršćanstva.

Bog kao Presveto Trojstvo, objavio se prilikom Isusova krštenja na rijeci Jordan: "Kad se krstio sav narod, krstio se i Isus. I dok se molio, rastvori se nebo, siđe na nj Duh Sveti u tjelesnom obličju, poput goluba, a glas se s neba zaori: "Ti si Sin moj, Ljubljeni! U tebi mi sva milina! (Lk 3,21-22)"

Iako postoje zajednice koje sebe smatraju kršćanskima i nemaju ovaj nauk (npr. Jehovini svjedoci), većina kršćanskih crkava vjeru u Trojstvo drže definicijom kršćanstva: kršćanin je onaj koji je kršten i primio sljedeća dva sakramenta (pričest, krizma), no dužnost kršćana jest u svom životu primijeniti i prakticirati nauku Novog Zavjeta kako bi vršio Božji Zakon i zadobio milost Božju. Kršćanin je onaj koji vrši Božju volju i stavlja Boga na prvo mjesto.

Čak i u Starom zavjetu, prvi stih kaže: "U početku je Bog ...". Na hebrejskom, riječ za "Bog" je "El-אֵל". Ali u prvom se stihu koristi oblik množine te riječi: "Elohim - אֱלהִים". Također imamo naznaku u dvadeset šestom stihu: „Tada je Bog rekao: 'Načinimo čovjeka kao sliku onoga što Jesmo, da bude poput Nas.'“ Sam Bog govori u prvom licu množine. Jedna od najjasnijih referenci o trojstvu Boga u Starom zavjetu je Izaija 48:16, proročki stih koji je izgovorio Gospodin (Isus Krist). Taj stih stavlja sva tri člana Božanstva u jedan stih: „Primakni Mi se i slušaj ovo: od početka vam ne govorim u tajnosti, a kad se to dogodi, Јa sam tamo. A sada Мe Gospodar BOG poslao sa Svojim Duhom.“ Trojstvo Božje postaje kristalno jasno u Novom zavjetu. Ivan 10:30 i 33 objašnjavaju da su Otac i Sin jedno, 1. Korinćanima 3:16 i Matej 10:20 pokazuju da su Otac i Duh jedno, Rimljanima 8:9 jasno kaže da su Sin i Duh jedno, a Ivan 14:16, 18 i 23 pokazuju da su Otac, Sin i Duh jedno.

Liturgija[uredi]

U Katoličkoj Crkvi svetkovina Presvetog Trojstva slavi se u nedjelju nakon blagdana Duhova.

Trojstvo u umjetnosti[uredi]

Pošto su stariji kršćanski slikari htjeli dati snažnu sliku Trojstva, obično su birali jedan od sljedećih načina prikazivanja Trojstva: Isus je prikazan u ljudskom obliku ili predstavljen simbolom križa ili Jaganjca; nad njim lebdi Duh Sveti predstavljen u obliku goluba, a iznad se vidi poprsje Boga Oca ili samo oblak kroz koji pruža ispruženu ruku. Kasnije su i Otac i Sin predstavljani s kompletnim tijelom (Isus se može prepoznati po ranama od čavla na rukama i stopalima), a između njih lebdi golub, čija glava, kao i kod Oca i Sina, je okružena aureolom. Kasnije sve tri osobe su predstavljane u ljudskom obliku, sjedeći jedni pored drugih: Otac u sredini s kraljevskom krunom ili papinskom tijarom, desno od njega je Isus s kraljevskom krunom a lijevo Duh Sveti izgledom mlađi od Oca i Sina. Ipak Duh Sveti je najčešće predstavljan u obliku goluba što je bilo i najlakše za razumjeti.

Bibliografija[uredi]

Nepotpuna bibliografija na hrvatskom jeziku:

Roko Rogošić, Presveto Trojstvo prema poimanju grčkih Otaca, Bogoslovska smotra 1/1926.
Stjepan Bakšić, Presveto Trojstvo (1941.) ^[1]^[2]
Rudolf Brajčić, Tro-osobni Bog : kratke konferencije o Presvetom Trojstvu (1967.) ^[3]
Đuro Puškarić, Teologija sv. Augustina o Presvetom Trojstvu, Teologija sv. Augustina o Presvetom Trojstvu (II), Crkva u svijetu 3 i 4/1983.
Đuro Puškarić, Što kaže suvremena teologija o Presvetom Trojstvu?, Crkva u svijetu 4/1981.
Ivan Karlić, Otajstvo Trojedinog Boga (skripta), KBF, Zagreb, 2009.

Izvori[uredi]

Bilješke i literatura

↑ Stjepan Bakšć, Presveto Trojstvo, Narodna tiskara, Zagreb, 1941.; Sadržaj: Predgovor, Bibliografija, I. DIO: O opstojnosti tajne Presvetog Trojstva (Presveto Trojstvo u vjerovanju Crkve, Krivovjerna mišljenja o tajni Presvetog Trojstva, Dokazi za opstojnost Presvetog Trojstva iz Svetog Pisma, Dokazi za opstojnost Presvetog Trojstva iz crkvene predaje), II. DIO: O Božjim izlaženjima (O Božjim izlaženjima uopće, O izlaženju Druge Božanske Osobe, O izlaženju Duha Svetoga), III. DIO: O Božjim odnošajima, IV. DIO: O Božjim Osobama O značenju, broju i imenima Osoba u Bogu, Božje osobine : spoznajni biljezi, O međusobnom odnosu Božjih Osoba, O odnošaju Božanskih Osoba prema svijetu, O imenima Božanskih Osoba), V. DIO: Presveto Trojstvo u odnosu prema razumu (O naravi tajne Presvetog Trojstva i njezinoj spoznaji, Pravila za ispravno govorenje ili upotrebu izraza o Presvetom Trojstvu i o slikama Presvetog Trojstva), Zaglavak
↑ Nikola Kolarek, Dr. Stjepan Bakšić: Presv. Trojstvo, Zagreb 1941., Bogoslovska smotra 4/1942.
↑ Rudolf Brajčić, Tro-osobni Bog : kratke konferencije o Presvetom Trojstvu, vlastita naklada, Zagreb, 1967. (66 str.), II. izdanje: Presveto Trojstvo : konferencije o misteriju tro-osobnog Boga, Nacionalno tajništvo Apostolata molitve, Zagreb, 1994. (84 str.)

Trojstvo (Presveto Trojstvo), Hrvatska enciklopedija
Trojstvo (Presveto Trojstvo), Proleksis enciklopedija
Snježana Majdandžić-Gladić, Svetkovina Presvetoga Trojstva, www.vjeraidjela.com, objavljeno 5. lipnja 2020. (IA), pristupljeno 31. svibnja 2021.

Vanjske poveznice[uredi]

Ostali projekti

	U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Presveto Trojstvo
	Wikizvor ima izvorni tekst na temu: Molitva Presvetom Trojstvu

Mrežna mjesta

Ivan Šoltić, Sakrivena geometrija crkvenih otaca (2016.)
Tema 5: Presveto Trojstvo, opusdei.org (IA)

[1] Stjepan Bakšć, Presveto Trojstvo, Narodna tiskara, Zagreb, 1941.; Sadržaj: Predgovor, Bibliografija, I. DIO: O opstojnosti tajne Presvetog Trojstva (Presveto Trojstvo u vjerovanju Crkve, Krivovjerna mišljenja o tajni Presvetog Trojstva, Dokazi za opstojnost Presvetog Trojstva iz Svetog Pisma, Dokazi za opstojnost Presvetog Trojstva iz crkvene predaje), II. DIO: O Božjim izlaženjima (O Božjim izlaženjima uopće, O izlaženju Druge Božanske Osobe, O izlaženju Duha Svetoga), III. DIO: O Božjim odnošajima, IV. DIO: O Božjim Osobama O značenju, broju i imenima Osoba u Bogu, Božje osobine : spoznajni biljezi, O međusobnom odnosu Božjih Osoba, O odnošaju Božanskih Osoba prema svijetu, O imenima Božanskih Osoba), V. DIO: Presveto Trojstvo u odnosu prema razumu (O naravi tajne Presvetog Trojstva i njezinoj spoznaji, Pravila za ispravno govorenje ili upotrebu izraza o Presvetom Trojstvu i o slikama Presvetog Trojstva), Zaglavak

[2] Nikola Kolarek, Dr. Stjepan Bakšić: Presv. Trojstvo, Zagreb 1941., Bogoslovska smotra 4/1942.

[3] Rudolf Brajčić, Tro-osobni Bog : kratke konferencije o Presvetom Trojstvu, vlastita naklada, Zagreb, 1967. (66 str.), II. izdanje: Presveto Trojstvo : konferencije o misteriju tro-osobnog Boga, Nacionalno tajništvo Apostolata molitve, Zagreb, 1994. (84 str.)

[1]

[2]

[3]