Étienne Gilson

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 669959 od 11. ožujak 2026. u 03:42 koju je unio Suradnik10 (razgovor | doprinosi) (preuzeto s hr.wikipedije)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Étienne Henri Gilson
Étienne Gilson
Zapadna filozofija
Filozofija 20. stoljeća
Rođenje Pariz, 13. lipnja 1884.
Smrt Auxerre, 19. rujna 1978.
Škola/tradicija Tomizam
Novoskolastika
Glavni interesi Teologija, metafizika, politika, književnost, povijest filozofije
Utjecaji Akvinac, Aristotel, Augustin, Bonaventura, Brunschvicg, Comte, Dante, Maritain, Duns Škot
Utjecao na Maritain, McKeon, Knasas, Geisler, Paul Weiss, Lacan, Corbin, Day, Merton

Étienne Henri Gilson (Pariz, 13. lipnja 1884.Auxerre, 19. rujna 1978.) bio je francuski filozof i povjesničar filozofije.

Životopis

Rođen je u Parizu u katoličkoj obitelji podrijetlom iz Burgundije.[1] Gilson je pohađao malo sjemenište u Notre-Dame-des-Champsu, a potom je završio srednjoškolsko obrazovanje u gimnaziji Henri IV. Nakon odsluženja vojnog roka, tijekom kojeg je počeo čitati Renéa Descartesa, studirao je za diplomu prvostupnika, fokusirajući se na utjecaj skolastike na kartezijansku misao.• Premalo parametara: potrebno je barem ime autora i godina.[2] Nakon studija na Sorboni kod Victora Delbosa i Luciena Lévy-Bruhla te na Collège de France kod Henrija Bergsona, završio je studij filozofije 1907. godine.• Premalo parametara: potrebno je barem ime autora i godina.[2]

Godine 1908. oženio se Thérèsom Ravisé od Meluna te je predavao u srednjim školama u Bourg-en-Bresseu, Rochefortu, Toursu, Saint-Quentinu i Angersu.• Premalo parametara: potrebno je barem ime autora i godina.[2] Godine 1913., dok je predavao na Sveučilištu u Lilleu, obranio je doktorsku disertaciju na Sveučilištu u Parizu na temu „Sloboda u Descartesa i teologiji”. Njegovu karijeru prekinulo je izbijanje Prvog svjetskog rata, jer je unovačen u francusku vojsku. Služio je na bojištu i sudjelovao u bitci za Verdun kao potporučnik.• Premalo parametara: potrebno je barem ime autora i godina.[2] Uhvaćen je u veljači 1916. te je u zatočeništvu proveo dvije godine.• Premalo parametara: potrebno je barem ime autora i godina.[2]

Godine 1919. postao je profesor povijesti filozofije na Sveučilištu u Strasbourgu. Od 1921. do 1932. predavao je povijest srednjovjekovne filozofije na Sveučilištu u Parizu.• Premalo parametara: potrebno je barem ime autora i godina.[2] Također je predavao tri godine na Harvardu.• Premalo parametara: potrebno je barem ime autora i godina.[2] Godine 1929. izabran je u Američku akademiju znanosti i umjetnosti.• Premalo parametara: potrebno je barem ime autora i godina.[3] Kao međunarodno priznati mislilac, Gilson je prvi, zajedno s Jacquesom Maritainom, dobio počasni doktorat iz filozofije na Papinskom sveučilištu Svetog Tome Akvinskog 1930. godine.[4]

Na poziv Kongregacije sv. Bazilija, osnovao je Papinski institut za srednjovjekovne studije u Torontu u suradnji s St. Michael's Collegeom na Sveučilištu u Torontu.• Premalo parametara: potrebno je barem ime autora i godina.[5] Izabran je u Francusku akademiju 1946. godine. Godine 1948. izabran je za međunarodnog člana Američkog filozofskog društva.• Premalo parametara: potrebno je barem ime autora i godina.[6]

Umro je u Auxerreu 19. rujna 1978. godine.• Premalo parametara: potrebno je barem ime autora i godina.[2]

Djela

Autor je više od šest stotina raznih publikacija.• Premalo parametara: potrebno je barem ime autora i godina.[2]

Na hrvatski jezik prevedena su njegova djela:

  • „Uvod u kršćansku filozofiju”, Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, Zagreb, 1995.
  • „Bitak i bit”, Demetra, Zagreb, 2010.
  • „Filozofija u srednjem vijeku”, Demetra, Zagreb, 2011.
  • „Diskurs o metodi (Rene Descartes) uz [historijski] komentar Etienne Gilsona”, Demetra, Zagreb, 2011.

Počasti

Odlikovanja

Izvori

  1. Dadić 1995, str. 4.
  2. 2,00 2,01 2,02 2,03 2,04 2,05 2,06 2,07 2,08 2,09 af.
  3. amacad.
  4. Leclercq 1993, str. 60.
  5. pims.
  6. aps.

Literatura

Članci

  • • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar publisher nije dopušten u klasi journal
    • Parametar location nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal

Knjige

Mrežne stranice

  • • Nepoznat parametar: ref
  • • Nepoznat parametar: ref
  • • Nepoznat parametar: ref
  • • Nepoznat parametar: ref