Afera dosjea

General Louis André evakuirao se iz Zastupničkog doma tijekom tučnjave koju je izazvao šamar koji je dobio od nacionalističkog zastupnika Gabriela Syvetona.

Afera dosjea (fran. Affaire des fiches), ponekad nazivan i "afera lonaca" (Affaire des casseroles), bio je politički skandal koji je izbio 1904. godine u Francuskoj tijekom Treće Republike. Afera se odnosila na tajni sustav političkog i vjerskog evidentiranja časnika u francuskoj vojsci, uspostavljen na inicijativu ministra rata Louisa Andrea u razdoblju nakon Afere Dreyfus. U tom je kontekstu dio republikanskih i radikalnih političkih krugova optuživao časnički korpus francuske vojske, tada najveće kopnene vojske u Europi, da predstavlja posljednje uporište konzervativnih katoličkih i rojalističkih struja u francuskom društvu.

Između 1900. i 1904. prefekturalne uprave, lože slobodnih zidara pod okriljem Velikog orijenta Francuske i druge obavještajne mreže prikupljale su podatke o časnicima te sastavljale dosjee s informacijama o njihovim političkim i vjerskim uvjerenjima. Ti su dosjei dostavljani uredu ministra Andrea kako bi se odlučivalo o promaknućima, napredovanju u vojnoj hijerarhiji i dodjeli odlikovanja. André je tim tajnim dokumentima davao prednost pred službenim izvješćima vojnog zapovjedništva, čime je uspostavljen sustav koji je pogodovao promicanju republikanski orijentiranih, slobodnozidarskih i "slobodoumnih" časnika, dok su časnici označeni kao nacionalisti, katolici ili simpatizeri rojalističkih pokreta bili ograničavani u napredovanju. Prema shvaćanju Velikog orijenta i Andreova kabineta, cilj je bio osigurati lojalnost časničkog korpusa režimu Treće Republike.

Afera je postala javna 28. listopada 1904., kada je zastupnik Jean Guyot de Villeneuve u Zastupničkom domu Francuskog parlamenta optužio vladu i razotkrio sustav dosijea koji su vodili Andre i Veliki orijent. Kao dokaz predočio je dokumente koje je pribavio od Jean-Baptistea Bidegaina, zamjenika glavnog tajnika Velikog orijenta. Ministar Andre isprva je negirao znanje o tim aktivnostima, no na sjednici 4. studenoga 1904. Guyot de Villeneuve iznio je dokument koji ga je izravno kompromitirao. Rasprava je bila iznimno burna: nacionalistički zastupnik Gabriel Syveton ošamario je ministra rata, što je izazvalo fizički sukob u sabornici.

Skandal je imao značajan politički odjek. Tijekom sljedećih mjeseci niz novih otkrića i obrata redovito je objavljivan u tisku. Unatoč potpori Jean Jaurèsa i republikanskog Bloka lijevih, vlada premijera Émila Combesa pala je 15. siječnja 1905. pod pritiskom afere. Kabinet premijera Maurice Rouviera, koji ga je naslijedio, službeno je osudio sustav, izrekao simbolične sankcije i pokrenuo politiku rehabilitacije. Unatoč tome, sustav dosijea nastavio je postojati i nakon 1905., premda se više nije oslanjao na informacije Velikog orijenta Francuske nego na podatke prefekturalnih vlasti i političke pritiske. Tek ga je 1913. definitivno ukinuo ministar rata Alexandre Millerand.

Ovaj sustav političkog evidentiranja izazvao je ozbiljnu moralnu i političku krizu među pristašama Dreyfusa, koji su bili podijeljeni između obrane Treće Republike i zaštite slobode savjesti za sve građane, uključujući i političke protivnike. Istodobno je oslabio francusko vojno zapovjedništvo, jer je više od deset godina diskriminacije pri promicanju časnika imalo posljedice koje su se pokazale teško procjenjivima u prvim mjesecima Prvog svjetskog rata.