Čik (rijeka)
| Duljina | 102 km |
| Površina porječja | 637 - 750 km2 |
| Izvor | pustara kod Čikerije |
| Ušće | kod Bačkog Petrovog Sela |
| Pritoci | Stipić, Kiš, Vereb, Gece |
| Države | Mađarska, Srbija |
| Slijev | Crnomorski |
| Plovna od − do | – |
Čik (mađ. Csik-ér) je rijeka u Bačkoj. Nalazi se na zaravni Telečkoj (Bačka praporna zaravan) i dolnjoj Bačkoj. Dionica u Mađarskoj je duga 12 km, a vojvođanska je 90 km. Porječje joj je površine od 637 do 750 kilometara četvornih.[1]
Općenito
Ime je dobila prema naselju koje je postojalo u srednjem vijeku imena Čik (mađ. Csik). Nalazilo se zapadno-sjeverozapadno od ušća. Zabilježeno je u zemljovidima s konca 17. i početka 18. stoljeća. Prema pedološkim podatcima, tu su rasle listopadne šume koje povijesni izvori ne spominju. Vodom se napaja iz pritoka i atmosfere. Dostatna količina vode bila je uglavnom na nizvodnoj dionici.[1]
Teče od pustare Čikerije. Na izvorištu je potok s dvama krakovima. Protječe zapadno od Subotice. U dionici između Višnjevca i Čantavira u nju utječe šest pritoka (doline Stipić, Kiš, Vereb, Gece i još dvije). U tom dijelu je otok na Čiku. Kod Bačkoga Petrova Sela se ulijeva u Tisu. Zagađena je jer u nju utječu otpadne vode priobalnih naselja i subotičke tvornice umjetnih gnjojiva Azotare.[1]
Početci reguliranja vodotoka sežu u 1899. godinu. Taj prvi zahvat zgotovljen je 1907. godine. Nova regulacija poduzeta je 1958.. Zadnja je okončana 1980. završetkom gradnje akumulacijskog jezera kod Svetićeva.[1]