Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Kondura

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 6333 od 12. srpanj 2021. u 02:58 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Condura croatica (replika)
Datoteka:Condura croatica Nin.jpg
Condura croatica u Ninu

Godine 1966. na ulazu u ninsku luku slučajno su pronađeni ostatci dvaju brodova, koji su 1974. izvađeni i preneseni u Zadar gdje je započela njihovo odslanjivanje, konzervacija i restauracija. Metodom datiranja ugljikom-14 ustanovljeno je da je drvena građa za brodove ubrana krajem 11. st. i početkom 12. st.. Pretpostavlja se da odgovaraju kondurama koje car Konstantin Porfirogenet spominje kada govori o starohrvatskoj ratnoj mornarici. Ovo je i razlog zašto su pronađeni brodovi nazvani Condura Croatica.

Brodovi su dužine 7-8 metara, rađeni klasičnim načinom s rebrima i oplatom spojenom drvenim i željeznim čavlima. Nemaju kobilicu nego se na krmi i pramcu nalaze ojačanja u obliku krmene i pramčane statve. Umjesto kobilice na kondurama se nalaze dvije gredice koje leže usporedno s dnom broda, a spojene su izvana na rebra preko oplate. Funkcija ovih gredica može se pretpostaviti na temelju konstrukcije broda odn. njegove krme, koja je jako plitka i slična krmi grčkih brodova. Plitkoća krme i te dvije usporedne gredice dokaz su izvlačenja kondura krmom na kopno kada nisu bile u uporabi. Tako su u svako vrijeme bile spremne za pokret u slučaju potrebe. Brodovi po svom obliku spadaju u uske brodove, te su se koristili kao brze veslarice, a u slučaju povoljnog vjetra podizalo bi se četvrtasto jedro i tada se uloga usporednih gredica na dnu mijenja i one postaju stablilizatori broda.

Pronađene Condure Croatice danas se nalaze u Muzeju ninskih starina u posebnom paviljonu.

Godine 1998. izrađene su i porinute replike obiju kondura od kojih se jedna nalazi u ninskoj luci, a druga u Zadru (u vlasništvu Sveučilišta i Arheološkog muzeja).

Vanjske poveznice

  • kondura. Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine