Gomolava (arheološko nalazište)
Gomolava je arheološko nalazište kod srijemskog sela Hrtkovaca, kraj Švapskog šora, na mjestu gdje se rječica Vranja ulijevala u Savu, prije nego je meliorirana.[1] Nalazište je na lijevoj obali Save. [2]
Od okolnog kraja isticalo se kao travnato uzvišenje. Mjesni učitelj i povjerenik Arheološkog muzeja u Zagrebu Mato Vohalski izvijestio je 1898. da bi ovo moglo biti arheološko nalazište. Vohalski je prvi obavio amaterska iskopavanja. Rezultati su zaintrigirali ravnatelja zagrebačkog Arheološkog muzeja Brunšmida te je zagrebački Arheološki muzej 1904. napravio prvo sondažno iskopavanje Gomolave. Tad su dani prvi profesionalni opisi i prvi potpuniji podatci. Nova sustavna iskopvanja bila su 1953. u organizaciji Vojvođanskog muzeja u Novom Sadu. Uslijedilo je nekoliko valova iskopavanja 50-ih, 60-ih te 1977. do 1985. godine.[1]
Nađeni su nalazi iz raznih razdoblja. Najstariji ostatci pripadaju neolitika[2] iz 3800. pr. Kr. i u ono vrijeme naselje je bilo stotinjak metara od ondašnjeg korita Save.[1]. Tu je bilo naselje, a pronađeni su ostatci ognjišta, keramike, koštanog i kamenog oruđa. Iz eneolitika datiraju grobovi s kosturima u zgrčenu položaju i s priloženim predmetima od bakra. Starijem željeznom dobu pripadaju dvije kružne skupne grobnice, a mlađem željeznom dobu keramičke peći i radionice za preradu željeza. Iz istog doba datiraju nalazi svojstveni Skordiscima. U starorimsko doba Gomolava također je bila naseljena, kao i u srednjem vijeku, [2] od kada datira pronađeno groblje iz 16. stoljeća.[1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 Branimir Miroslav Cakić: GOMOLAVA – Kraj Švapskog šora (1). Hrvatski fokus. 7. rujna 2015. Pristupljeno 23. studenoga 2025.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 Gomolava. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 23.11.2025. <https://enciklopedija.hr/clanak/gomolava>.