Toggle menu
244 tis.
103
18
639,7 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Farmaceutski botanički vrt Fran Kušan

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 623584 od 1. rujan 2025. u 23:08 koju je unio Suradnik10 (razgovor | doprinosi)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Ulaz u Botanički vrt iz Schrottove ulice

Farmaceutski botanički vrt "Fran Kušan" je botanički vrt u Zagrebu. Osnovao ga je Fran Kušan.

Nalazi se iznad Gupčeve zvijezde i Rockfelerove ulice na kraju slijepe Schrottove ulice u Zagrebu i zapadno od Alagovićeve ulice koja vodi skoro do južne granice zagrebačkoga groblja Mirogoja. Prostire se na nekoliko hektara blago položenog zemljišta.

Botanički vrt je u sastavu Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Nakon smrti prof. dr. sc. Frana Kušana 1972. godine, Zlatan Martinis preuzeo je dužnost predstojnika Zavoda za farmaceutsku botaniku Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a time i brigu o održavanju, razvitku i dobrobiti Botaničkoga vrta.

U vrtu raste više stotina različitih vrsta ljekovitog bilja koje su sa svojih istraživačkih putovanja donosili suradnici Zavoda, prvenstveno Fran Kušan i Zlatan Martinis. Dio biljaka zasađen je iz sjemena koje su ostavljali i poklanjali ili slali inozemni prijatelji, suradnici i poznanici.

Ovaj vrt ne treba miješati s botaničkim vrtom smještenim u središtu Zagreba između željezničke pruge, zgrade Ministarstva kulture u Runjaninovoj ulici, Mihanovićeve ulice i Miramarske ceste, a u sastavu je Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta. U Farmaceutskom botaničkom vrtu "Fran Kušan" nalazimo samo ljekovito bilje koje služi studentima i profesorima u nastavi i na vježbama iz nekoliko farmaceutskih, botaničkih i drugih sličnih kolegija.

Zlatan Martinis je u više navrata svojim svesrdnim zalaganjem i borbom uspio spriječiti nasrtaje i uništenje Botaničkoga vrta ljekovitoga bilja onih koji su ga htjeli spojiti s Botaničkim vrtom PMF-a u Zagrebu kao i onih koji su tu vidjelu prostrano građevinsko zemljište na jednom od najljepših zagrebačkih brežuljaka, izdvojenog u tišini i zelenilu, za ekskluzivne zagrebačke tzv. urbane vile, čime bi se uništio trud generacija biologa, botaničara i šumara da studenti Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta pa i drugih fakulteta i ustanova, kao i znanstvenici koji proučavaju ljekovitost bilja, tu imaju svoje mjesto za znanstveni, stručni i obrazovni rad.

Bibliografija

  • Kušan F., Martinis Z., Poje S. (1962): Saussurea discolor (Willd. ) DG a litle known and rare plant in Croatian flora, Informationes l, s. 12-15.
  • Kušan F., Martinis Z. (1964): Das Verbreitungszentrum von Ephedra nebrodensis Tin. in Kroatien. Informationes botanicae, 3, s. 10-16
  • Martinis Z. (1973): Taxa nova et combinationes novae generis Helleborus L. in flora Jugoslaviae. Suppl. Fl. Anal. Jugosl. 1: s. 13- 16.
  • Martinis Z. (1973): Fran Kusan - in memoriam. Acta Bor. Croat. 32, s. 9-18.
  • Martinis Z. (1974): Oblici i razvoj trihoma i trihomoidnih tvorevina na listovima nekih vrsta roda Helleborus i njihovo znacenje za taksonomiju roda. Acta Bot. Croat. 33, s. 93-109
  • Martinis Z., Lovašen-Eberhardt Ž.(1986): Melititofloristička analiza dijela vegetacije istočne Slavonije. Zbornik radova s naučnog skupa "Čovek i biljka", Matica Srpska, Novi Sad, s. 624-631
  • Lovašen-Eberhardt Ž., Martinis Z., Tudja M (1986): Primjena SEM-a u fitotaksonomiji. Zbornik radova petog Jugoslavenskog simpozija iz elektronske mikroskopije. Sekcija za elektronsku mikroskopiju Hrvatskog prirodoslovnog društva, Plitvička jezera, s. 195-196.
  • Brkić D., Martinis Z. (1986): Botanička gradina na lekoviti rastenija "Fran Kušan" vo Zagreb. Hortus 2, Hortikulturno zdrunije na Makedonija, Skopje, s. 6-9.
  • Martinis Z., Lovašen-Eberhardt Ž., Tudja M. (1987): Trihomografske i palinomorfološke karakteristike hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u odnosu na druge hrastove u Jugoslnviji. Glasnik za šumske pokuse, posebno izd. 3., Zagreb, s. 347-355.
  • Lovašen-Eberhardt Ž., Martinis Z., Trinajstić I., Tudja M. (1987): Mikrofenotaksonomske karakteristike crnike (Quercus ilex L.). Acta Bot. Croat. 46, Zagreb, s. 207-211
  • Martinis Z. (1987): Životni oblici. Šumarska enciklopedija (II izd.), Svezak 3. Jugoslavenski leksikografski zavod "Miroslav Krleža", Zagreb, s.658-659
  • Brkić D., Martinis Z. (1987): Novi prilozi poznavanju flore otoka Visa s farmakoflorističkog gledišta. Zbornik sažetaka priopćenja Trećeg kongresa biologa Hrvatske, Mali Lošinj, s. 110.
  • Lovašen-Eberhardt Ž., Martinis Z. (1989): Palinomorfološki nizovi nekih vrsta-roda Paeonia L. Zbornik radova 6. YUSEMA, Sarajevo - Igman 1989.
  • Martinis Z., Lovašen-Eberhardt Ž.; Brkić D.; Šegulja N. (1989): Resources of some-Alkaloid plants in Croatia. Acta Horticulturae Wageningen (Holland), s. l09-120.
  • Kuštrak D., Martinis Z., Kuftinec J., Blažević N. (1990): Composition of Essential Oils of some Thymus and Thymbra Species. Flavour and Fragrance Journal, Vol. 5: s. 227- 231
  • Martinis Z. (1994): Helleborus atrorubens Waldst. et Kit. in Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske (ed. I. Sugar) s. 235-236. Zagreb 1994
  • Martinis Z. (1994): Helleborus hercegovinus in Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske (ed. I. Sugar) s. 237-238. Zagreb 1994.
  • Martinis Z. (1994): Helleborus niger L. var. macranthus (Freyn) Schiffner in: Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske (ed. I. Sugar) s. 241-243.
  • Šugar I., Kamenarović M., Marković Lj., Martinis Z., Regula-BEVILACQUA LJ., Trinajstić L. & Draganović E. (1994): Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske., Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša (Zavod za zaštitu prirode), Zagreb.

Vanjske poveznice