Ajsori

Ajsori

Ovaj članak ili jedan njegov dio zahtijeva jezičnu i pravopisnu doradu. Članak treba preurediti u skladu s gramatičkim i/ili pravopisnim pravilima standardnoga hrvatskog jezika.

Pogreška pri izradbi sličice:

Neslužbena etnička zastava kojom se služi većina Asiraca. Autor je Asirski kongres.

Ajsori (Sirjaci, Asirci; sirski ܐܫܘܪܝܐ , Sūrayĕ / Sūryōyĕ / Atūrayĕ) Sirjaci, vidi nazivi za sirske kršćane), semitski narod, prirođen u Zapadnoj Aziji, navodno akadskog podrijetla, naseljen u Iraku, Siriji, Libanonu, Armeniji, Gruziji, Iranu kao i po prekomorskim i europskim zemljama gdje su mnogi iselili. Većina Ajsora (Sirjaka) danas kao glavnim jezikom ili drugim jezikom govori novoaramejskim asirskim koji ima mnogo dijalekata; međutim se i oni koji govore arapski jasno razlikuju od većine stanovništva u svojim regijama (arapskog, turskog, kurdskog) činjenicom da su kršćani.

Govore neoaramejskim jezicima: asirskim novoaramejskim, kaldejskim novoaramejskim i turoyom. Po vjeri su većinom kršćani, prije svega sirski a u manjini i protestanti.

Neki od njih se izjašnjavaju kao Aramejci, ili kao Kaldejci. Govornici su suvremenog aramejskog jezika kao i primarnih jezika zemalja boravka, Asirci su sirski kršćani koji tvrde za se da potječu od Asirije, jedne od najstarijih civilizacija na svijetu, koja datira do 2500. pr. Kr. u drevnoj Mezopotamiji.

Ime

Podrobniji članak o temi: Sukob oko imena Asirac, Aramejac, Sirjak, Kaldejac i Feničanin

Dvojba oko imena nije samo na egzonime "Asirac" ili "Aramejac", nego se to prenosi i na neoaramejski. Za samooznačavanje "aramejska" frakcija iz Turske i Sirije služi se riječju Sūryāyē (ܣܘܪܝܝܐ) i Ārāmayē (ܐܪܡܝܐ), dok "asirska" frakcija iz Iraka, Irana, sjeveroistočne sirije i jugoistočne Turske ustraje na Āṯūrāyē (ܐܬܘܪܝܐ) ali također prihvaća ime Sūryāyē (ܣܘܪܝܝܐ).

Domovina

Plemenska područja koja tvore asirsku domovinu su dijelovi današnjeg sjevernog Iraka, jugoistočne Turske, sjeverozapadnog Irana i mlađeg postanka, sjeveroistočne Sirije. Većina je iselila u druge krajeve svijeta, uključujući Sjevernu Ameriku, Levant, Australiju, Europu, Rusiju i Kavkaz tijekom 20. stoljeća. Na emigriranje su ih nagnali strahotni događaji poput Diyarbakirski masakri 1894. - 1896. kad je pobijeno 25.000 Armenaca i Asiraca, genocid nad Asircima (istovremen s genocidima nad Armencima i Grcima) tijekom Prvoga svjetskog rata koji su počinili Osmansko Carstvo i njegova saveznička kurdska plemena te šemelski masakr koji je sprovela Kraljevina Irak 1933., iranska revolucija 1979., arapske nacionalističke baatističke mjere u Iraku i Siriji, uspon ISIL-a i njegovo osvajanje većeg dijela Ninivske ravnice. Zbog terora ISIL-a i drugih radikalnih islamista kršćani iz Mosula i Ninive morali su u zbjeg u Kurdistan.

Ajsorski genocid

Podrobniji članak o temi: Asirski genocid

Nad Ajsorima je 1915. – 1916. godine proveden tzv. Asirski genocid (zvan Sayfo i Seyfo, sirski ܩܛܠܥܡܐ ܣܘܪܝܝܐ‎ ili ܣܝܦܐ ), kojega su provodili mladoturci paralelno s Armenskim genocidom i Grčkim; dapače su Ajsori i Armenci živjeli na istom zemljopisnom prostoru. Tako je u turskoj pokrajini Diyarbakiru smanjen broj Asiraca sa 100 tisuća prije I. svjetskog rata na 28 tisuća 1918. godine (istovremeno je broj Armenaca u toj pokrajini smanjen sa 72 tisuće na 3 tisuće). Među kasnijim progonima u 20. stoljeću, poznat je simelski masakr (ܦܪܡܬܐ ܕܣܡܠܐ;Premta d-Simele) u kolovozu 1933., u gradiću u sjevernom Iraku, u kojem je poklano preko 3000 Ajsora , a onda su slično prošla i 63 ajsorska sela u provincijama Dohuku i Mosulu, u kojima danas poglavito žive Kurdi. Masakre nad Ajsorima bilježi se i ranije, tako 1900. godine od strane Osmanlijskih Turaka i Kurda.

Vjera

Ajsori su kršćani, a uz Uskrs i Božić slavi se ajsorska Nova godina koju nazivaju Akitu. Oko tri četvrtine Ajsora pripadaju Kaldejskoj katoličkoj Crkvi i Sirijskoj Katoličkoj Crkvi koje su obje u punom crkvenom zajedništvu sa Svetom Stolicom; preostali uglavnom pripadaju Sirijskoj Pravoslavnoj Crkvi. Manjina Ajsora su protestanti, a većina su kršćani koji su pripadnici istočnog i zapadnog sirskog liturgijskog obreda. Crkve koje tvore Istočni sirski obred su Asirska Crkva Istoka, Stara Crkva Istoka i Kaldejska Katolička Crkva. Crkve zapadnosirskog obreda su Sirska Pravoslavna Crkva i Sirska Katolička Crkva. Obje liturgije služe se klasičnim sirskim kao liturgijskim jezikom. Asircima su kršćanstvo donijeli u 1. stoljeću po Kristu apostoli Toma i Tadej.

Distribucija

Prema SIL-u populacija Ajsora iznosi 4,250.000 (1994.). U sjevernom Iraku se bilježi tek 30.000 govornika aramejskog jezika, no etnička populacija je daleko veća, oko 700.000; na području Armenije ima 15.000 Ajsora, od kojih 3000 govori ajsorskim; u Siriji 700.000 (30.000 govornika; 1995.); u Iranu 80.000 (1994.; od toga 10 do 20 tisuća govornika); Gruzija 14.000 (3000 govornika, 1994.). Značajni dio živi i po mnogim drugim državama: Australija, Austrija, Azerbajdžan, Belgija, Brazil, Kanada, Cipar, Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Libanon, Nizozemska, Novi Zeland, Rusija (Europa), Švedska, Švicarska, Turska (Azija), UK, SAD.

Ukupna brojka procjenjuje se od 2,000.000 do 4,000.000 pripadnika. Brojčana razdioba po državama je ovakva:

• U tradicijskim područjima gdje žive ih je od 645.000 do 1,100.000.

  Irak 300,000 – 600,000

  Sirija 300,000 – 400,000

  Turska 25,000 – 50,000

• Iran 20,000–50,000

U iseljeništvu:

• SAD 320,000–400,000
• Švedska 150,000+
• Njemačka 70,000–100,000
• Libanon 52,000–200,000
• Australija 46,217
• Jordan 44,000–60,000
• Kanada 32,000
• Nizozemska 20,000
• Francuska 16,000
• Belgija 15,000
• Rusija 15,000
• Danska 10,000
• Brazil 10,000
• Švicarska 10,000
• Grčka 6,000
• Gruzija 3,299
• Ukrajina 3,143
• Italija 3,000
• Armenija 2,769
• Meksiko 2,000
• Novi Zeland 1,497
• Izrael 1,000
• Kazahstan 350
• Finska 300

Ajsori danas

Uslijed aktualnih ratnih zbivanja u Iraku i Siriji, od 2003. godine broj Ajsora u tom području svijeta oštro opada, te se smatra da ih se u zadnjih desetak godina preko 70 posto raselilo u prekomorske zemlje. Ovaj je proces praćen nezainteresiranošću međunarodne zajednice i medija.

Vanjske poveznice

• Assyrian Neo-Aramaic: A language of Iraq
• Assyrian, Suret of Syria