Mario Jareb

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 58599 od 25. kolovoz 2021. u 03:32 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Dr. sc. Mario Jareb (Zagreb, 29. ožujka 1969.), ugledni hrvatski povjesničar.

Životopis

Mario Jareb rođen je 1969. godine u Zagrebu. U Zagrebu je završio osnovnu i srednju školu.[1] Diplomirao je povijest i arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1994. godine. Magistrirao je iste godine na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti (diploma nostrificirana 1998. godine). Od listopada 1994. godine do srpnja 1995. godine boravio je u Hrvatskoj vojsci.[1] Doktorirao je 28. svibnja 2003. godine s tezom Razvoj i djelovanje Ustaškog pokreta od nastanka do travnja 1941. godine.

Znanstvena karijera

Od 1995. godine zaposlen je na Hrvatskom institutu za povijest,[1] istražuje povijest Ustaško-domobranskog pokreta i Nezavisne Države Hrvatske. Od rujna 2001. do svibnja 2002. godine boravio je kao Fulbrightov stipendist na Ruskom i istočnoeuropskom institutu (Russian and East European Institute – REEI) Sveučilišta Indiana (Indiana University) u gradu Bloomingtonu, Indiana, SAD. Od 2003. godine predaje na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Od jeseni 2004. godine povremeno surađuje u Hrvatskoj enciklopediji Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža.

Član je Matice hrvatske i Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti, u kojem djeluje i kao moderator sekcije "Mediji i oblikovanje javnog mnijenja".

Objavio veći broj znastvenih i stručnih članaka, uglavnom o povijesti Ustaško-domobranskog pokreta i Nezavisne Države Hrvatske te samostalno jednu knjigu na istu temu. Bavi se i poviješću športa.

Djela

  • Ustaško-domobranski pokret od nastanka do travnja 1941., Zagreb, Hrvatski institut za povijest i Školska knjiga, 2006. (2. izd, Školska knjiga, Zagreb 2007.)
  • Multiperspektivnost ili relativiziranje?: dodatak udžbenicima za najnoviju povijest i istina o Domovinskom ratu, Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod, 2008. (suautori: Robert Skenderović i Mato Artuković).[2]
  • Hrvatski nacionalni simboli, Zagreb, Alfa d.d., Hrvatski institut za povijest, 2010.
  • Politički plakat u NDH - Political Poster in the Independent State of Croatia (1941 - 1945), Despot Infinitus d.o.o., Zagreb, 2015. (suautor Stjepan Bekavac)
  • Mediji i promidžba u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2016.
  • Jadovno i Šaranova jama – Kontroverze i manipulacije, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2017. (suautori: Vladimir Geiger i Davor Kovačić)[3]
  • Kralj Tomislav kroz tisuć godina: kralj Tomislav između stvarnosti i mita te proslava tisućite obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva 1925. godine i njezini odjeci do danas, Despot infinitus - Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2017.[4]

Izvori

Vanjske poveznice