Velika bijela psina

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 57881 od 25. kolovoza 2021. u 01:32 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
Pas ljudožder
White shark.jpg
Status zaštite
Status iucn2.3 VU hr.svg

Status zaštite: Osjetljivi

Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Chondnichthyes
Podrazred: Elasmobranchii
Nadred: Selachimorpha
Red: Lamniformes
Porodica: Lamnidae
Rod: Carcharodon
Vrsta: C. carcharias
Dvojno ime
Carcharodon carcharias
Smith, 1838.
Raspon
Rasprostranjenost velike bijele psine
Rasprostranjenost velike bijele psine

Velika bijela psina (Carcharodon carcharias), vrsta morskih pasa, jedina preživjela iz roda Carcharodon. Svrstana je u porodicu psina[1] (Lamnidae). Živi u svim oceanima, a prednost daje obalnim vodama umjerenih područja.

Zbog njihovih specifičnih potreba za prevaljivanjem velikih udaljenosti zbog sezonskih migracija i ekstremno neophodne dijete, logistički je nemoguće držati velike bijele psine u zatočeništvu. Iako je bilo pokušaja u prošlosti da se to omogući, do dan danas niti jedan akvarij ne posjeduje primjerak velike bijele psine.

Opis

Dugačka je od 5-7 metara i teži 2 tone ili više. Mesožder je i jede tuljane, morske lavove i dupine.

Živi u morima topline od 12 do 30°C. Česta je pri obalama južne Australije, Južne Afrike, Kalifornije, otoka Gvadalupe i nešto manje u Sredozemlju i u Jadranu. Nađena je na najvećoj dubini od 1280 metara. Ugrožena je vrsta zbog lova koji je jak zbog krive predodžbe o ovim ribama kao o krvoločnim ubojicama.

Ženke, koje su veće od mužjaka, kote 4-14 živih mladih, dugih 1,2 metra ili više. Dok su u maternici, mladi se hrane neoplođenim jajima ili drugim zamecima. Premda je ova vrsta zaštićena u nekim dijelovima svijeta, njezin broj opada.

Velika bijela psina u odnosu na čovjeka

Napadi na ljude

Ljudi nisu zdrava hrana za velike bijele, jer im je probava prespora da probavi plijen s velikim udjelom kosti, mišića i masti u ljudskom tijelu. U skladu s time, u većini zabilježenih napada, velika bijela psina bi prekinula napad nakon prvog ugriza. Smrti bi obično bile uzrokovane gubitkom krvi od početne ozljede udova, a rjeđe kritičnim gubitkom organa ili uslijed jedenja čitavog čovjeka.

Od svih vrsta morskih pasa, velika bijela psina je odgovorna za najveći broj dokumentiranih napada na ljude, do 2012. godine su zabilježena 272 napada na ljude.

Drugi projekti

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: velika bijela psina
Wikispecies-logo.svgWikivrste imaju podatke o: velikoj bijeloj psini

Izvori

  1. Alfred Edmund Brehm: Život životinja, Cankarjeva založba ljubljana, Prosvjeta Zagreb, Sveučilišna naklada Liber Zagreb, Ljubljana, Zagreb 1983.