Matija, car Svetog Rimskog Carstva

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 554161 od 15. travanj 2025. u 00:49 koju je unio Suradnik10 (razgovor | doprinosi) (Zamjena teksta - '{{dodaj infookvir|infookvir monarh}}' u '{{Monarh | ime = | slika = | opis = | titula = | vladavina = | krunidba = | prethodnik = | nasljednik = | regent = | titula1 = | vladavina1 = | krunidba1 = | prethodnik1 = | nasljednik1 = | regent1 = | titula2 = | vladavina2...)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Datoteka:Matthias HRR MATEO.jpg
Matija

Matija (njemački Matthias) (Beč, 14. veljače 1557. - Beč, 20. ožujka 1619.), rimsko-njemački car (1612. - 1619.), ugarsko-hrvatski kralj kao Matija II. (1608. - 1619.) i češki kralj (1611. - 1619.) iz dinastije Habsburg.

Matija je rođen kao drugorođeni sin cara Maksimilijana II.. Ekscentrična vladavina i duševna bolest njegovog brata Rudolfa II., kojega je često zamjenjivao kao namjesnik u austrijskim nasljednim zemljama te Ugarskoj i Hrvatskoj, dovodi 1608. do pobune na čijem se čelu nalazi častohlepni Matija. Brata je prislio da se odrekne prvo ugarsko-hrvatske, a potom i češke krune (1611.). Rudolfu je ostao još jedino carski naslov. U stvarnosti Matija je njemačko-rimski car od ratne pobjede nad bratom 1608., ali do krunidbe dolazi tek nakon njegove smrti 20. siječnja 1612. Matijina desna ruka i kancelar od 1599. bio je bečki biskup Melchior Khlesl, odlučan zagovornik protureformacije. Međutim, Matija je prema protestantima u Njemačkoj vodio umjerenu politiku. Oni su ipak bili u opoziciji prema njemu. Pred kraj njegove vladavine suprotnosti između katolika i protestanata dosegle su vrhunac. To 23.svibnja 1618. dovodi do Praške defenestracije (izbacivanja carskih namjesnika kroz prozor palače u Pragu gdje su stolovali) koja je označila početak Tridesetogodišnjeg rata. Kako nije imao djece, Matija je za svoga nasljednika odredio stričevića nadvojvodu Ferdinanda Štajerskog, gorljivog katolika i nepomirljivog protivnika protestanata.

Zanimljivost

Matija je na području gdje se danas nalazi dvorac Schönbrunn otkrio zdenac i pritom uzviknuo "Ei, welch' schöner Brunn!" (O, kakav lijepi zdenac!) i time i dao ime kasnije sagrađenom dvorcu.

Matija je umro 20. ožujka 1619. kad se Tridesetogodišnji rat već rasplamsavao.

Izvori

Vanjske poveznice

Prethodnik: Rimsko-njemački car
Hrvatsko-ugarski kralj (1608.-1619.) 		Nasljednik:
Rudolf II. 1572. – 1608. Ferdinand II. (1619. – 1637.)
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Matija,_car_Svetog_Rimskog_Carstva&oldid=554161"