Benedikt Krajačić ' (Zagreb ?, oko 1715. – ?, 1771.), hrvatski pravni pisac i državni dužnosnik.[1] Bio je plemićkoga podrijetla.[2]
Obnašao je dužnosti odvjetnika i bilježnika u Zagrebu. Radio za Požešku županiju, Zagrebački kaptol, za Kegleviće, Patačiće i Draškoviće.[1] Povjerenikom Bankovnoga odbora i Invalidskoga povjerenstva u Hrvatskoj, a 1762. bilježnikom Kraljevinskih konferencija i Križevačke županije.[2]
Po zadaći koju mu je dao Hrvatski sabor sprovodio urbarske regulacije i porezene propise u Primorju.[1]Požeška županija formirana je 21. studenog 1745. nakon kraćeg rješavanja problema oko razgraničenja civilnog i vojnog područja, a Krajačić je bio dijelom prve uprave novoformirane obnovljene županije, uspostavljene krajem 1745. godine. [3]
U vrijeme seljačke bune 1755. u u Križevačkoj županiji i Varaždinskome generalatu, bio je povjerenik Bankovnog odbora u Banskoj Hrvatskoj. Althanovo povjerenstvo ispitivalo je istražiti razloge bune. Povjerenstvo je komuniciralo i s plemstvom. Krajačić je bio jedan od glavnih kritičara ondašnje kraljevinske uprave. Uz njega su bili pravnik Ladislav Lukavski, poznati zagrebački kanonik, povjesničar i pravni pisac Baltazar Adam Krčelić, Nikola Škrlec Lomnički, tada bilježnik Sudbenoga stola i Kraljevinskih konferencija te prisjednik Sudbenoga stola Ivan Juršić.[2]
Pripadao krugu hrvatskoga plemstva koje se zalagalo za gospodarski napredak zemlje. Napisao prijedlog osnova o decentralizacijskom preustrojstvu vlasti Kraljevstva Hrvatske, Dalmacije i Slavonije De dignitate et consistentia Regnorum Croatiae, Dalmatiae et Sclavoniae (O dostojanstvu i ustrojstvu Kraljevstava Hrvatske, Dalmacije i Slavonije ). Prijedlog se odnosio na upravu u hrvatskim županijama, gdje bi po ugarskom uzoru ukinuli središnju riznicu Hrvatskog Kraljevstva i dali više financijske autonomije županijama.[1] Dok je boravio u Beču, 1755. i 1756. godine, radio je na promicanju parnica. Uz potporu dvorskih krugova napisao Observationes de formula Gubernii in Regnis Dalmatiae, Croatiae et Sclavoniae, raspravu o kraljevinskoj upravi.[2]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 Hrvatska enciklopedija Krajačić, Benedikt (pristupljeno 8. studenoga 2016.)
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 Povijesni prilozi 44., (2013.) Ivana Horbec: U pozadini seljačke bune 1755. godine prijedlozi za bolju hrvatsku javnu upravu, str. 206-207 (pristupljeno 8. studenoga 2016.)
- ↑ Scrinia slavonica 7 (2007) Stanko Andrić i Milan Vrbanus: Opis ruševina opatije Bijele, str. 411