Toggle menu
309,3 tis.
59
18
530,1 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Miroslav Lilić

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 520869 od 21. kolovoz 2023. u 01:59 koju je unio Suradnik10 (razgovor | doprinosi) (s hr.wikipedije)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Miroslav Lilić (Siverić, 8. travnja 1944. - 25. srpnja 2023.) - hrvatski novinar, direktor programa TV Zagreb i HRT-a, urednik TV Dnevnika, glavni urednik Nove TV, predsjednik uprave diskografske kuće Croatia Records[1]

Rođen je 8. travnja 1944. u Siveriću kod Drniša. Gimnaziju je završio u Drnišu 1965., a studij južnoslavenskih jezika i književnosti te komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1983. godine.[2] Njegov otac Mate Lilić bio je jedan od prvih poslijeratnih ministara u Titovu režimu, od 1945. do 1948. bio je direktor rudnika u Zagori, a potom je postao ministar rudarstva.[3]

Počeo je raditi kao suradnik u poznatim novinama „Plavi vjesnik”, od 1967. djelovao je u Informativnoj redakciji RTV-a Zagreb kao novinar i urednik dnevnih informativnih emisija „Jučer, danas, sutra” i „Kronika”, zatim kao urednik dnevnoga programa od 1974. do 1978. godine, potom odgovorni urednik informativno-političkoga programa te od 1986. do 1992. godine - glavni urednik programa.[4]

Karijeru mu je obilježila činjenica, da je njemu pripala dužnost da pročita vijest o smrti Josipa Broza Tita 4. svibnja 1980. godine.[5]

Godine 1991. pokrenuo je 3. program HTV-a i vodio je i osmislio ratni program "Za slobodu" za vrijeme Domovinskog rata. Inicirao je suradnju s autorima i izvođačima antiratnih glazbenih spotova („Stop the War in CroatiaTomislava Ivčića te „Moja domovinaZrinka Tutića i Rajka Dujmića).[6] Od 1994. do 2004. bio je na čelu uprave diskografske kuće Croatia Records, a od 2004. do umirovljenja 2009. bio je savjetnik na HRT-u. Predavao je na studiju novinarstva na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.[7]

Dobitnik je brojnih nagrada, među kojima su: „Zlatno pero” Društva novinara Hrvatske (1976. i 1984.) i Nagrada "Ivan Šibl" 2007. godine. Dobitnik je Spomenice Domovinskog rata, a odlikovan je i Redom hrvatskog pletera.

Izvori

Sadržaj