Askada umjetnih jezera na Dnjepru

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 519896 od 14. lipnja 2023. u 08:49 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Stvorena nova stranica sa sadržajem: »desno|mini|300px|Karta Kijevskog akumulacijskog jezera, s [[Kijev|Kijevom nizvodno]] '''Dnjeparska akumulacijska k...«.)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
Karta Kijevskog akumulacijskog jezera, s Kijevom nizvodno

Dnjeparska akumulacijska kaskada ili Dnjeparska kaskada hidroelektrana (Predložak:Ukr.) je niz brana, akumulacija i hidroelektrana na rijeci Dnjepar u Ukrajini. Napravljena je kako bi se spriječile nekontrolirane poplave[1] i poboljšala infrastruktura vodenog prometa. Koordinaciju i rad svih brana na Dnjepru provodi vladina tvrtka Ukrhydroenergo.[2] Godine 1970. Kijevska brana je znatno umanjila poplave u usporedbi s Kijevskom poplavom 1931. godine.

Kao i kod svake brane, vodeni rezervoari Dnjepra u Ukrajini predstavljaju značajnu prijetnju antropogene katastrofe velikih razmjera ako se njihove brane pokvare. Zabrinutost je izazvao slučaj katastrofe brane Sayano-Shushenskaya 2009. godine,[3] a u novije vrijeme i zračni napad na branu Kakhovka 11. srpnja 2022. Brana Kakhovka je u međuvremena srušena u eksploziji 6. lipnja 2023.[4]

Za borbu protiv nekontroliranih poplava, Nacionalna akademija znanosti Ukrajine razvila je program predviđanja poplava od 2012., no Vlada Ukrajine ga do danas odbija usvojiti.[5]

Infrastruktura

Elektrane i brane

Od izvora do ušća:

Umjetna jezera

Od izvora do ušća:

Zabrinutosti

Satelitska fotografija Kijevskog umjetnog jezera

Kao i druge akumulacije, akumulacije Dnjepra predstavljaju potencijalnu prijetnju od velikih poplava ako njihove brane pokvare. Takva šteta može biti uzrokovana snažnom prirodnom katastrofom (npr. potresom), antropogenom katastrofom ili namjernim napadom terorista ili neprijateljskih snaga u ratu.

Rezervoari Dnjepra sadrže dodatnu veliku prijetnju - nakon nuklearne katastrofe u Černobilu 1986. godine, radionuklidi isprani kišama teško su kontaminirali dno rezervoara Kijev, a vjerojatno i ostalih. Tijekom godina nakon katastrofe, bilo je prijedloga da se Kijevsko akumulacijsko jezero isuši jer je bilo preplitko. 

Brane su građene da prežive prirodne i terorističke prijetnje. Prema izjavama nekih inženjera, svaka brana na Dnjepru je građena da preživi potres (u tipičnom regionalnom opsegu), meteorit ili pad zrakoplova.[6] Postoje i protumjere protiv preplavljivanja i neispravnosti brana. Vlasti posvećuju značajnu pozornost zaštiti brana i mostova preko posebnih jedinica Ministarstva unutarnjih poslova i drugih sigurnosnih agencija.[7]

Kvar Kijevske akumulacije izazvao bi poplavu nizinskih područja Kijeva, uglavnom gusto naseljenih stambenih četvrti.[8] Posljedice moguće kompleksne poplave također uključuju širenje radioaktivnog materijala od černobilske katastrofe sadržanog u akumulacijama, raširena kontaminacija industrijskim i urbanim otpadom i stvaranje močvara na dnu ispražnjenih rezervoara. Širenje radioaktivnog mulja moglo bi doći do Crnog mora i ugroziti divlje životinje i ljude koji ovise o proizvodima iz mora.

U periodu 2001.–2003., Služba sigurnosti Ukrajine organizirala je vježbe na Kijevskoj hidroelektrani, simulirajući mogući teroristički napad. Rezultati vježbi ocijenjeni su zadovoljavajućim.[8]

Stav vlade

Nova zabrinutost pojavila se 2005. godine nakon lažnog slučaja terorističke prijetnje. Policajac, nezadovoljan svojim zapovjednicima, anonimno je nazvao hitnu liniju rekavši da je postavio bombu u teretni vlak koji je prelazio branu Kijevske akumulacije. Neposredna provjera pokazala je da je prijetnja lažna i policajac je uhićen. Bez obzira na to, incident je izazvao još jedan val zabrinutosti javnosti.[9]

Godine 2012. bivši upravitelj Kijevske hidroelektrane i veteran izjavio je da je brana zajamčeno sposobna izdržati svaku fizičku prijetnju osim udara velikog svemirskog objekta ili namjernog vojnog napada značajnih razmjera. Međutim, postoji plan za hitne slučajeve za sigurno minimiziranje posljedica udara iz svemira, ovisno o tome hoće li postojati rano upozorenje o udaru..[10]

Izvori

  1. ↑ Tsalyk, S. Almost-Venice: Millennium history of flooding in Kyiv (Майже Венеція: тисячолітня історія потопів у Києві) (Arhivirano 26. siječnja 2019.). BBC na ukrajinskom, 26. kolovza. 2018
  2. ↑ Yatsyk, A., Voshchynskyi, K. Dnieper Cascade of HES (ДНІПРО́ВСЬКИЙ КАСКА́Д ГЕС) (Arhivirano 26. siječnja 2019.). Encyclopedia of Modern Ukraine. 2008
  3. ↑ Everything what need to be aware of the Ukrainian HES (Arhivirano 26. siječnja 2019.). The Ukrainian Week. 28 August 2009
  4. ↑ Regan, Helen; Hallam, Jonny; Pennington, Josh; Voitovych, Olga; Nasser, Irene; CNN (6. lipnja 2023.). "Nova Kakhova: Critical dam in Russian-occupied southern Ukraine near Kherson destroyed sparking region-wide evacuations" (engl.). Inačica izvorne stranice arhivirana 6. lipnja 2023.. https://www.cnn.com/2023/06/06/europe/ukraine-nova-kakhovka-dam-breach-intl-hnk/index.html Pristupljeno 6. lipnja 2023. 
  5. ↑ Anna Poludenko. How to dodge natural disaster? (Як уникнути природної катастрофи?) (Arhivirano 26. siječnja 2019.). Den. 21 August 2012
  6. ↑ "Brana kijevske elektrane postojat će tisuću godina", čini se da je glavni inženjer ustanove "Skhema Dnepra" Jefim Bakšajev umoran od ponavljanja tih riječi. "Katastrofa je moguća ako ga izravno pogodi nuklearna bomba. Mislim da tada ne bi bilo nikoga da se spasi od poplave. Da, moguće su nesreće u mirno vrijeme ako se ne zamijene metalne konstrukcije brane na vrijeme. Ali o tome se brine za Kijevsku branu. Osim toga, Nizozemskoj se jedna trećina zemlje prostire preko teritorija oduzetih moru. Ljudi tamo grade akumulacije 400 godina i nitko se ne boji te blizine. Najvažnije je kvalitetno izgraditi branu, opremiti je suvremenom opremom i pratiti njezin rad [...] Glavni grad je u potpunosti zaštićen od poplava"
    (rus.) Lyudmila Kovalchuk, "Kiev Reservoir: where the radioactive silt is now there were 52 villages (Arhivirano 27. ožujka 2007.)", Segodnya, March 23, 2005.
  7. ↑ (ukr.) Ю. П. Сурмін, Р. Н. Аврамчук, СТРУКТУРИ, ЗАСОБИ І СТРАТЕГІЯ РОЗВ'ЯЗАННЯ ПРОБЛЕМ НАЦІОНАЛЬНОЇ БЕЗПЕКИ (Arhivirano 28. rujna 2007.) (Framework, means and strategy of the state security.), by National Institute of State Security (Arhivirano 4. srpnja 2006.), Ukrajinska vladina agencija.
  8. ↑ 8,0 8,1 (rus.) Zoya Vishnevskaya "Before the thunder Rolls".Zerkalo Nedeli (Mirror Weekly), March 13–19, 2004. Available online in Russian (Arhivirano 1. studenoga 2005.), in Ukrainian[neaktivna poveznica]Predložak:Cbignore
  9. ↑ (ukr.)(rus.) "The caller is out of the calling area", Zerkalo Nedeli (Mirror Weekly), April 23 - May 6, 2005, available online in Russian (Arhivirano 29. studenoga 2005.), in Ukrainian[neaktivna poveznica]Predložak:Cbignore
  10. ↑ "Киевскую дамбу может разрушить только метеорит или война — Эксперт" (ukr.). Inačica izvorne stranice arhivirana 19. veljače 2012.. http://www.segodnya.ua/news/14338802.html Pristupljeno 15. veljače 2012. 

Daljnje čitanje

  • (rus.) "The strange initiative", Kievskiye Vedomosti, January 31, 2002
  • (rus.) Chernovetsky will check "the most dangerous place on the planet", Korrespondent.net, July 19, 2006
  • “Комсомольская правда” об угрозах плотины Киевской ГЭС и водохранилища [1] (Arhivirano 22. veljače 2014.)
  • “Аргументы и факты” о реальных угрозах дамбы Киевского водохранилища и ГЭС [2] (Arhivirano 25. siječnja 2021.)
  • “Известия” о проблематике плотины Киевского водохранилища и ГЭС [3]
  • Эксперт УНИАН об угрозах дамбы Киевского водохранилища [4]

Vanjske poveznice

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Askada_umjetnih_jezera_na_Dnjepru&oldid=519896"